hrvatski

Čimbenici koji utječu na naivno prepoznavanje govornika

U forenzičnoj identifikaciji govornika zastupljeno je tehničko i naivno prepoznavanje (Nolan, 1983 ; Rose, 2002). Oba su prihvaćena na sudovima kao dokaz, a razlikuju se s obzirom na osobu koja ih vrši – uvježbani stručnjak ili naivni procjenitelj. Ono što treba uzeti u obzir prilikom interpretacije svjedočenja naivnih procjenitelja jesu čimbenici koji utječu na prepoznavanje. Neki se od tih čimbenika tiču slušatelja (mlađa/starija dob, vrijeme, geografska mobilnost itd.), a neki zvučnog odsječka (dužina, kvaliteta, poznati/nepoznati jezik, prerušeni/neprerušeni glas itd.). Cilj je ovoga rada ispitati utjecaj dobi, spola, podrijetla i glasa govornika s jedne strane te utjecaj spola, dobi, podrijetla i škole procjenitelja s druge strane na prepoznavanje podrijetla govornika. Po uzoru na novija sociofonetska istraživanja visokokvalitetnom opremom snimljen je spontani govor 150 izvornih govornika iz 10 mjesta na otoku Braču (Bol, Gornji Humac, Milna, Nerežišća, Postira, Pražnica, Pučišća, Selca, Sumartin i Supetar). U svakome mjestu snimljeno je po 15 govornika, a pritom se nastojalo da budu ravnomjerno podijeljeni prema dobi i spolu. Zvučne odsječke prepoznavao je 81 procjenitelj iz dviju srednjih škola na Braču koje se nalaze u Bolu i u Supetru. Kriteriji za odabir procjenitelja bili su da žive na Braču, da su učenici jedne od dviju srednjih škola na Braču te da im je barem jedan roditelj podrijetlom s Brača. Redoslijed je procjene bio slučajan te su sve odsječke slušali samo jednom. Kraćom se dužinom odsječka od 23 sekunde htio imitirati forenzični scenarij. Tijekom montaže pazilo se da u zvučnim odsječcima nema toponima i drugoga konteksta govora koji bi mogli otkriti podrijetlo govornika. Rezultati su višestruke regresijske analize pokazali da je podrijetlo govornika značajni prediktor, a spol, dob i obrazovanje ne. Statistički su značajno uspješniji u prepoznavanju bili stanovnici perifernih mjesta, učenici viših razreda, polaznici strukovnih usmjerenja i procjenitelji s oba roditelja s Brača. Jedino spol nije bio značajan prediktor, odnosno učenice i učenici su bili podjednaki u prepoznavanju. Najveći su utjecaj na prepoznavanje imali fonetski markeri (dvoglasi, tonska razvedenost i cakavizam) i prosječni osnovni ton glasa jer su značajno bolje prepoznavali govore s istaknutim fonetskim markerima (pučiški, pražnički, milnarski) te govornike s višim prosječnim vrijednostima mjera fundamentalne frekvencije.

forenzična fonetika ; prepoznavanje govornika ; fonetski markeri ; brački govori.

nije evidentirano