Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 104930

Vrtovi i ljetnikovci otoka Korčule


Barčot, Vlasta
Vrtovi i ljetnikovci otoka Korčule, 2001., diplomski rad, Agronomski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 104930 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Vrtovi i ljetnikovci otoka Korčule
(Gardens and Villas of the Korčula island)

Autori
Barčot, Vlasta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
Svibanj

Godina
2001

Stranica
101

Mentor
Aničić, Branka

Ključne riječi
ljetnikovci; vrtovi; otok Korčula
(Gardens; Villas; Korčula island)

Sažetak
Povoljnim položajem, bogatstvom šuma, poljoprivrednih površina i kamena, te ljepotom svog prirodnog krajolika otok Korčula privukao je ljude od davnine. U antici nosio je ime KORKIRA MELAINA i CORCYRA NIGRA, zbog bogatstva šuma koje su ovaj otok učinile CRNOM KORČULOM. Njegova kulturno-povijesna, urbanistička, vrtna i prirodna baština neizostavan su dio našeg povijesnog nasljecđa. Vrtno nasljecđe otoka Korčule čine ljetnikovci, odnosno kašteli (obrambenogospodarsko-ladanjski objekti) te vrtovi. Prema definiciji Ijetnikovac je: "arhitektonski sklop, sagrađen izvan grada, što ga tvore gradevine i vrt. Narnjenjen je povremenom boravku vlasnika, ali mu svrha najčešće nije samo rezidencijalna već i gospodarska, ovisno o području i zemljoposjedu na kojem nastaje ljetnikovac poprima i neka tipološka obilježa" (Enciklopedija Hrvatske umjetnosti, 1995). "Kaštel (kaštil, kaštio, kaštelet) dolazi od latinske riječi castellum. Tako se u antičko doba kod Rimljana zvala tvrđava ili manji utvrdeni vojnički logor, osobito na liniji limesa. U srednjem se vijeku tim imenom naziva samostalna utvrda ili pojedini objekt (npr. obrambena kula), u nekom fortifikacijskom kompleksu a često je sinonim za grad (burg), pa i za naselje podignuto uz grad ili kakav drugi utvrđeni objekt ("kaštela" kraj Splita)"(M. Gjivoje, 1972). Vrt možemo definirati kao "prostor oblikovan čovjekovom kreativnošću i elementima prirode koji uključuje vegetaciju, gradevinske elernente, opremu i druge sadržaje"(D. Kiš, 1983), ili kao "prostor gdje se čovjek lišava težnje za iskazivanjem neke gđradive trajnosti i prepušta prirodnoj promjenjivosti bilja nalazeći u njihovoj vidljvoj raznolikosti i istančanoj opojnosti potpuni, tihi rnir" (C. Fisković, 1983). Razvoj vrtova i ladanjske kulture na otoku Korčuli možemo pratiti od antike pa sve do naših dana, a najveći procvat zbio se u XVII i XVIII st. Kaštele nalazimo na čitavom otoku, što proizlazi iz posebnosti otoka Korčule. Većina korčulanskih plemića nije stalno naseljena u gradu Korčuli već često borave na svojim imanjima diljem atoka koja su izvor njihove gospodarske moći. Većina ladanjskih stanova vezana je za gospodarstvo, izuzev onih građenih u predĐ, Đrađu grada Korčule. Vrtove srećemo u gradu Korčuli i Blatu, gdje sĐ kuće i palače plemića i bogatijih gradana. Sve ovo govori nam o bogatstvu vrtnog nasljeda i njegovom značaju u drugim aspektima života ovog otoka. Nažalost, često zanemarivana vrtna i ladanjska građa ostala je nepoznata i nezaštićena, dozvoleći tako izmjene i uništavanja. Cilj ovog rada je identikacija i inventarizacija vriova i ljetnikovaca na otoku Korčuli, te njihovo obilježavanje na kartarrđa. Metoda rada obuhvaća analizu prastornog razmještaja ljetnikovaca i vrtova na otoku Korčuli, utvrđivanje nekadašnjeg i postojećeg stanja. Radi utvrđivanja nekadašnjeg stanja bilo je potrebno provesti pregled stručne literature, zavičajne zbirke, starih fotografija i katastarskih karata. Zavičajna zbirka Gradske knjižnice "Ivan Vidali" u gradu Korčuli sadržava bogatu literaturu vezanu za atok Korčulu. Ova literatura pružila mi je najviše podataka i na njima se temelji čitav rad. Stare fotografije Gradskog muzeja Korčule i privatne zbirke gospodina Nevena Fazinića, koje su priložene u radu, omogućile su vizualno saznanje o nekadašnjem izgledu vrtova i ljetnikovaca, dok su stare katastarske karte pružile uvid u njihov prostorni razmještaj i veličinu. Do utvrdivanja postojećeg stanja došla sam terenskim istraživanjem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekti:
178991

Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Branka Aničić (mentor)


Citiraj ovu publikaciju

Barčot, Vlasta
Vrtovi i ljetnikovci otoka Korčule, 2001., diplomski rad, Agronomski fakultet, Zagreb
Barčot, V. (2001) 'Vrtovi i ljetnikovci otoka Korčule', diplomski rad, Agronomski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Bar\v{c}ot, V.}, year = {2001}, pages = {101}, keywords = {ljetnikovci, vrtovi, otok Kor\v{c}ula}, title = {Vrtovi i ljetnikovci otoka Kor\v{c}ule}, keyword = {ljetnikovci, vrtovi, otok Kor\v{c}ula}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Bar\v{c}ot, V.}, year = {2001}, pages = {101}, keywords = {Gardens, Villas, Kor\v{c}ula island}, title = {Gardens and Villas of the Kor\v{c}ula island}, keyword = {Gardens, Villas, Kor\v{c}ula island}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font