hrvatski

Odabrana pitanja filozofije religije

U knjizi su izložene neke od glavnih tema filozofije religije. Obrađene su teme prikazane na način da se daje pregled temeljnih pristupa pojedinoj temi, pitanju, i problemu uz navođenje glavnih predstavnika iz redova klasičnih i suvremenih autora (iz tzv. kontinentalnih i analitičkih tabora) U poglavlju o zlu bavimo se problemom zla ukazujući na temeljne aspekte ovog problema kao i na najpoznatija rješenja koja se kroz povijest pojavljuju. Problem se sastoji u tome što, ili Bog ili zlo mogu postojati (ali ne istovremeno), a ako se vjernici (kršćani, ali i stručnjaci u ovom području) ne slažu, trebaju pokazati da je moguć kompatibilizam. U knjizi se raspravlja o tzv. logičkom aspektu problema zla, iako postoji i evidencijski aspekt. Osim toga, u poglavlju se obrađuju dvije temeljne vrste zla ; prirodno i moralno. Traže se rješenja za obje vrste. Prikazali smo i analizirali šest najpoznatijih rješenja od kojih se posebno ističe obrana iz slobode volje koja bi trebala predstavljati najbolje rješenje, barem što se moralnog zla tiče. U poglavlju o religijskom iskustvu bavili smo se mogućnošću da se religijsko iskustvo uvrsti među dokaze za Boga. Najprije smo ga pokušali definirati i promotriti na što se ono odnosi i kako ga je sve moguće protumačiti. Analizirali smo kriterije pod kojima bi se pojedinac mogao pozvati na religijsko iskustvo, u smislu da navede razloge kojima će ga utemeljiti i opravdati. Osvrnuli smo se i na protuargumente. U poglavlju o moralnosti i religiji izložili smo izazove i poteškoće mogućeg odnosa među njima. Prikazali smo glavna tumačenja morala, kao i sagledavanja ljudske moralnosti kroz prizmu religioznosti (iz perspektive vjernika kršćana i stručnjaka iz tog područja). Izložili smo temeljna dva pristupa u odnosu između religije i morala ; jedan prema kojem religija podržava moralnost, i drugi prema kojem se religija i moral praktički poistovjećuju. U četvrtom poglavlju bavili smo se Božjim atributima i najčešćim prigovorima prema kojima Bog ili ne postoji ili ne može biti onakav kakvim ga zamišljamo i opisujemo. Glavni prigovori vezani su uz već spomenuti problem zla, ali i uz problem Božjeg sveznanja i slobode volje. Uz to smo još obradili i odnos između znanja i vjere (tj. razuma i vjere). Čovjek kao pojedinac na sebe preuzima odgovornost za svoja vjerovanja, kao i za vjeru u Boga. U petom, posljednjem poglavlju analizirali smo načine na koje pojedinac formira svoja vjerovanja u Boga, poteškoće i izazove s kojima se pri tom suočava i rješenja do kojih dolazi. Riječ je o temama koje su najuže povezane s izazovima i gledištima religiozne epistemologije.

Problem zla, religijsko iskustvo, moral i religija, inkonzistentnost među Božjim atributima, čovjekove mogućnosti spoznaje Boga

nije evidentirano