hrvatski

Biološki biljezi Alzheimerove bolesti

Pronalaženje idealnog biološkog biljega u plazmi oduvijek je bio ultimativni cilj istraživanja Alzheimerove bolesti. Najnovija istraživanja pokazala su da je u svrhu postavljanja rane dijagnoze Alzheimerove bolesti korisno izračunavanje omjera kraćeg (1-40) i duljeg (1-42) oblika amiloida beta (Aβ). Mjerenje toga omjera u dvije različite kohorte ispitanika, japanske (121 ispitanik) i australske (252 ispitanika), dalo je gotovo identične rezultate ROC (receiver-operating characteristic, krivulja osjetljivosti/specifičnosti dijagnostičkog testa) analize: u prvom setu podataka (AUC, area under curve, površina ispod krivulje) bila je 96, 7%, a u drugome 94.1% (Nakamura et al., Nature 2018 ; 554:249-54). Budući da su sva dosadašnja istraživanja pokazala kako kombinacija bioloških biljega uobičajeno rezultira ukupno povećanom dijagnostičkom specifičnošću i/ili osjetljivošću, ako se mjerenju navedenog omjera pridruži i određivanje potvrđenih bioloških biljega u likvoru (Aβ1-42, ukupni tau i fosforilirani tau protein p- tau181) time bi se možda mogli još više približiti preciznom donošenju dijagnoze Alzheimerove bolesti čak i kod asimptomatičnih osoba u prodromalnom (pretkliničkom) stadiju bolesti. To bi bio značajan doseg, budući da bi se na taj način olakšala primjena potencijalnih terapijskih intervencija prije nastupa možda već ireverzibilnih patoloških promjena. Pritom je najvažnije pokazati hoće li se pomoću mjerenja razina navedenih i eventualnih dodatnih bioloških biljega povećati vrijednost AUC u dijagnostici skupine ispitanika s blagim spoznajnim poremećajem (MCI, ispitanici koji imaju 24-27, 5 bodova na Maloj ljestvici mentalnog stanja - Mini-mental state examination, MMSE) čije će se stanje pogoršavati i progredirati u Alzheimerovu bolest u odnosu na one u kojih se to neće dogoditi. Upotreba strukturne magnetske rezonancije (magnetic resonance imaging, MRI) otprilike je 3 puta, a pozitronske emisijske tomografije Aβ-a florbetabenom 25 puta skuplja od mjerenja koncentracija Aβ1-42, ukupnog tau i p-tau181 u likvoru. Stoga bi otkrivanje pouzdanih dodatnih bioloških biljega dodatno smanjilo troškove ranijeg otkrivanja bolesti, a takav bi nalaz istovremeno poslužio kako za osmišljavanje individualiziranog liječenja za svaku osobu ponaosob (personalizirana medicina), tako i za praćenje odgovora bolesnika na propisano liječenje (teragnostika).

Alzheimerova bolest ; blagi spoznajni poremećaj ; biološki biljezi ; cerebrospinalna tekućina ; plazma ; amiloid beta ; ukupni tau ; fosforilirani tau proteini ; ROC (receiver-operating characteristic, krivulja osjetljivosti/specifičnosti dijagnostičkog testa) analiza ; patološka specifičnost testa ; dijagnostička osjetljivost testa ; analiza troškova i koristi

nije evidentirano