hrvatski

Socijalni aspekti stanovanja i otvorene površine u novim naseljima:"Primjer Novog Zagreb"

Pri obradi teme ovog dipolmskog rada, uočila se kroz istraživanje činjenica, da je to problematika, kojoj na našim prostorima nije pridavan osobiti značaj. Važno je naglasiti i problem nedostupnosti literature i dokumentacije. To je jedan od uzroka nastanka upravo ovakvog koncepta radnje ; kroz jedan opći povijesni pregled pokušalo se doći do informacija vezanih za ovu temu, te kasnije kroz empirijski dio formirati zaključke. Problematika otvorenih ploha u kolektivnim stambenim naseljima promatrana je sa sociološkog aspekta, što znači da se pokušao donijeti sud o načinu korištenja tih prostora. Pod korištenjem podrazumijevaju se i njegovi uzroci, komparirajući tipski različite otvorene površine (na primjerima). Da bi uopće mogli govoriti o sociološkom aspektu otvorenih ploha potrebno je razjasniti povijesne uvjete u okviru kojih su one nastale, njihovu neodvojivost od urbanizma odnosno kolektivnog stanovanja koje je karakterizirala snažna urbanistička doktrina svjetskih razmjera, i kako se to onda odrazilo na naše uvjete odnosno Zagreb. Iz teško dostupnih informacija (zagubljeni idejni projekti, teško dostupni urbanistički planovi, tekstovi natječaja.. ), moguće je obuhvatiti povijesne uzroke nastanka određenih oblika, međutim kada je riječ o sociološkom pristupu temi otvorenog prostora, izvodi se zaključak da relevantnim stručnjacima ona tada nije bila toliko interesantna. Zbog toga su se kod centralnog poglavlja radnje, pri konkretizaciji teme, nastojali pronaći odgovori kroz intervjue korisnika tog prostora i stručnjaka koji su na neki način sudjelovali i još sudjeluju u njegovu koncipiranj u. Otvorene površine u okviru kolektivnih stambenih naselja &laquo ; posljedica&raquo ; su gotovo revolucionarnih ideja koje su zahvatile gradograditelje još ranih 30-tih godina 20. stoljeća. Jedan od njih bio je Le Corbusier kojeg smatraju ocem modernog urbanizma odnosno funkcionalizma. Funkcionalizam je bio odgovor na kaos u gradu koji je izazvala prva industrijska revolucija, a s tim u vezi i nagli pritisak stanovništva u gradove. Oni postaju prenapućeni, nehigijenski, &laquo ; nezdravi&raquo ; . Howardov &laquo ; Zeleni grad&raquo ; jest preteča Le Corbusierovog promišljanja o tome kako treba ustrojiti neizbježan rast gradova. Oduševljenje funkcionalizma koje je proklamiralo tzv. &laquo ; sanitarni urbanizam&raquo ; ; podizanje stanovanja u vis, zoniranje osnovnih ljudskih djelatnosti, &laquo ; ponovan&raquo ; unos prirode u grad, zahvatilo je svijet, ne kao izolirana pojava, već kao potreba rješavanja problema. Doktrina je nalagala normativni unos &laquo ; zelenila&raquo ; , a u praksi to su bile velike zatravnjene plohe kao antiteze stambenom obfektu. Arhitektura u svom estetskom izričaju postaje minimalna, sve je usmjereno na postizanje maksimalne usklađenosti forme i funkcije. Oblikovanje krajobraza prati taj minimalistički izraz kroz forme i ideju prepuštanja prirodi da &laquo ; zauzme&raquo ; prostore grada. Tu se već javlja osnovna kontradikcija u realizaciji jedne u osnovi plemenite ideje, jer priroda sarna po sebi ne djeluje redukcionistički.Refleksije na svjetske tokove u kolektivnoj stambenoj izgradnji pokušalo se "pročitati" u primjerima Novog Zagreba, tražeći pri tome značaj i uopće ulogu vanjskog prostora u svijesti tadašnjih kreatora novih naselja. Početna ideja razrade radnje bila je obuhvatiti cijeli jedan period od nastanka, razvoja i realiziranja ideje, do njene &#8220 ; omaterijalizacije&#8221 ; u današnjem vremenu. Medutim, primjeri otvorenih površina u okviru višestambenih naselja (naselja Savski Gaj, Travno, Dugave) očiti su svjedoci vremena u kojem su nastale, budući se vremenom nisu bitno transformirale. Teoretski dio (dokumentacija, monografije, napisi, kritika) koji se tiče ove problematike zapravo je veoma skroman u količini i detaljnosti stava, zbog toga je istraživanje bilo ograničeno na period nastanka ideje (tada) i načina korištenja danas. Otvoreni prostor svojim oblicima i njihovim medusobnim odnosima uzrokuje različite intenzitete &laquo ; socijalnog integriranja&raquo ; stanovnika određenog naselja. &laquo ; Težina zadatka leži u tome što treba uskladiti tu istu gradevnu masu sa strukturom stanovništva, s njihovim djelatnostima i načinom života.&raquo ; (R. Supek, 1987, sir. 153) Obrađena su tri primjera naselja koja su nastala u različitom vremenu, s različitim pristupom u planiranju i oblikovanju. Željelo se na taj način ukazati na razvoj ideje o otvorenoj plohi u različitim urbanističkim konceptima koja se onda različito reflektira na korisnike. Sociološki gledano, različiti oblici, različito utječu na doživljaj okoline ; osjećaj privatnosti, intime, sigurnosti kao osjećaje koji su najviše pozicionirani na ljestvici kada govorimo o kvaliteti i zadovoljenju potreba koje očekujemo od prostora namijenjenih boravku na otvorenom (B.Aničić, 1997, str.7). Defniranje problema Osnovni problem koji bi mogli izdvojiti kada govorimo o problematici otvorenih površina sa socijalnog aspekta na primjeru kolektivnih naselja Novog Zagreba, jest njihova upitna funkcija. Da bi odredeni prostor imao funkciju on prvotno mora biti definirano. Budući su prostori nastali u vremenu koje je iza nas i koje je obilježeno određenom urbanističkom doktrinom, determiniramo ih prema današnjim odredbama, odnosno Generalnom urbanističkom planu Zagreba 2000 (GUP - tekstualni dio, odredbe za provođenje) ; prema klasifikaciji javne zelene površine se dijele na: - javni park - park šume - tematski parkovi Javni parkovi su kategorija kojoj pripadaju i otvorene površine promatranih naselja. &laquo ; Park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja u urbanim sredinama, u pravilu neograđen, namjenjen šetnji i odmoru građana.&raquo ; (GUP Zagreba 2000) U ovoj definiciji je vidljivo funkcionalno opredjeljenje tih prostora na prostore za šetnju i odmor, međutim zbog neadekvatnih oblikovnih obilježja, razine opremljenosti, nepostojanja jasne tipološke diferencijacije (prema dobnim skupinama), često i nepotpune realizacije projekata, mogli bi reći da prostori ne zadovoljavaju u potpunosti sve kategorije korisnika. Ovo je problem koji je izdvojen gledajući isključivo sa stajališta korisnika- socijalnog aspekta, iako bi mogli govoriti i o oblikovnom jer su zapravo neodvojivi ; kako je već u uvodu naglašeno oblik i određeni raspored elemenata u prostoru uvjetuju socijalnu integraciju. Hipoteze&#8226 ; 1. promatrani otvoreni prostori nastali kao posljedice urbanističkih doktrina druge polovice 20-tog stoljeća 2. to su prostori koji su integralni djelovi naselja u kojima se nalaze i u okviru toga ih treba promatrati 3. vremenom se njihova uloga u prostoru mijenjala ; danas se susrećemo sa potrebom da se njihova funkcija redefinira kako bi udovoljili potrebama korisnika (stanovnika naselja u kojima se nalaze) Ciljevi rada Ciljevi ovog rada mogu se podijeliti u dvije bitno različite kategorije. Prvo se nastojalo iz analize dostupne dokumentacije i opseravacija na terenu: - izvesti zaključak o povijesnim uzrocima i planerskoj filozofiji u okviru koje su nastale promatrane površine - utvrditi sa socijalnog aspekta namjenu promatranog prostora u vremenu u kojem su nastajale Druga kategorija referira na današnje i na neki način buduće vrijeme: - iz analize (kroz metode ankete, intervjue, opservacije na terenu) izvesti zaključke o socijalnom aspektu korištenja navedenih promatranih površina, i u kojoj mjeri su one doživjele transformaciju (ako uopće jesu) - otkriti u kojoj mjeri navedeni prostori odgovaraju potrebama korisnika - iz pojedinačnih analiza tri različite otvorene površine (naselja Savskog Gaja, T'ravnog, Dugava) i njihovom komparacijom, predložiti moguće modele otvorenih površina koji bi bili primjereni kolektivnim stambenim naseljima, te moguće intervencije u prostoru koje bi pospješile socijalnu integraciju na postojećim otvorenim površinama Metode rada i korišteni mcrterijali U ovom radu bit će korišteno više metoda ; 1. analiza postojeće dokumentacije 2. terenska ispitivanja: a) opservacija b) metoda ankete c) intervju 3. metoda komparacije 1. Analiza postojeće dokumentacije obuhvatit će: - analizu postojeće literature te studija usko i šire vezanih za promatranu problematiku - analiza GUP-a, DUP-a, PUP-a, orto - foto snimaka, - analiza grafičke dokumentacije ; idejni projekti, studije - analiza postojeće foto dokumentacije, i one izrađene u svrhu ovog rada 2. Terenska ispitivanja: a) opservacija će se vršiti neposredno pri obilasku terena ; - nastojat će se procijeniti (formirajući grupu kriterija) funkcionalne i obtikovne karakteristike prostora - način na koji se on koristi - korisničke grupe koje se nalaze u prostoru (obzirom na starosnu dob, spol, zanimanje, porijeklo} b) anketa će se vršiti na namjerno izabranom kvotnom uzorku, budući su to ilustrativni podaci, koji se daju kvalitativno, a ne numerički, gdje će se navoditi svaki put apsolumi i relativni broj - utvrdit će se relativni broj korisnika prostora (prema korisničkim grupama ) - učestalost korištenja - motivacije dolaska na promatrani prostor - eventualne aspiracije korisnika c) metodom intervju nastojat će se doći do odgovara od relevantnih stručnjaka o odnosu prema otvorenim površinama kolektivnih stambenih naselja, njihovom značaju u sadašnjosti i viđenju u budućnosti Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, Gradsko poglavarstvo, poduzeće &laquo ; Zrinjevac&raquo ; ) 3. metodom komparacije koja će obuhvatiti sve dosad navedene metode nastojat će se potvrditi početne hipoteze

socijalni aspekti stanovanja; otvorene površine; stambena naselja;

nije evidentirano