hrvatski

Rast u vrijeme krize: Institucionalni i ideološki preustroj prirodnih znanosti u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon 1945. godine

Utjecaj što ga je obnova Jugoslavije na novim temeljima izvršila na mnoga područja društvene djelatnosti nakon 1945. temeljito je opisan, no razvoj prirodnih znanosti u novim društveno-političkim okolnostima uglavnom je ostao prikazivan u uopćenim crtama, s naglaskom na njihov ubrzani razvoj pokretan modernizacijskim nužnostima i ambicijama novog sustava. Na primjeru uspostavljanja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu te programskim tekstovima i nastupima hrvatskih znanstvenika izlaganje prati institucionalni i intelektualni razvoj prirodnih znanosti u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Izlaganje, zamišljeno kao rana faza izgradnje interpretativnog okvira za daljnje istraživanje, upućuje na svojevrstan paradoks u postojećem istraživanju. S jedne strane, društveni život, uključujući i ponovno uspostavljanje predavanja i istraživačkih praksi na visokoškolskim institucijama širom Jugoslavije, bio je podvrgnut intenzivnom procesu ideologizacije i represiji. S druge strane, nova je vlast, suočena s nestašicom kadra koja je prijetila ionako slabo razvijenim znanstveno-istraživačkim i nastavnim institucijama, često usvajala blaži stav prema politički problematičnim, no neophodnim nastavnicima. K tome, velik dio znanstvenika školovan je prije Drugog svjetskog rata ; mnogi su inzistirali na „objektivnoj“ naravi svoje profesije ; tek ih je dio bio naklonjen marksizmu, a i to često tek deklarativno. Konačno, visoko školstvo i znanost došli su u središte pozornosti vlasti tek nekoliko godina po završetku Drugog svjetskog rata: je li tijekom tog „interregnuma“ došlo do sučeljavanja različitih definicija položaja, uloge i budućnosti prirodnih znanosti? Promatrajući Jugoslaviju u širem europskom kontekstu, izlaganje postavlja pitanje najprikladnije komparativne perspektive. Nekoliko je većih interpretativnih okvira relevantno: „univerzalna znanost“ kao otkrivanje strukture fizičkoga svijeta, koja je uglavnom bila povezivana sa Zapadnom i građanskom tradicijom ; nacifikacija i denacifikacija znanosti u Njemačkoj ; te izgradnja novog društva u Sovjetskome savezu, gdje su velika pozornost i sredstva bili ulagani u izgradnju „sovjetske znanosti“, posebice fizike i biologije. Razvoj prirodnih znanosti u poratnoj Jugoslaviji pokazuje određene sličnosti s navedenim modelima, no i značajne razlike. Razvoj prirodnih znanosti u nekolicini manjih srednjoistočno-europskih zemalja koje su prošle kroz slične faze društveno-političkog razvoja pruža značajne mogućnosti za nijansiranu komparaciju.

Socijalistička Jugoslavija ; znanost i tehnologija ; marksizam

nije evidentirano