hrvatski

Žanrovski obrasci fantastične književnosti u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić

Suvremene diskusije o zajedničkim dodirnim točkama bajke i fantastične književnosti relativiziraju njihove granice. Općenito, tradicionalni pristupi bajkama taj žanr definiraju propovski kao relativno čvrstu strukturu koja uzima neobične, iracionalne i fantastične motive kao svoju žanrovsku osnovicu. Tradicionalna mišljenja išla su i onim smjerom u kojem je svaki duži prozni tekst, koji je odudarao od očekivanih zakona neposredne čitateljske zbilje, dobivao odrednicu bajke. Time je praktički onemogućen razgovor o distinktivnosti bajke u odnosu na druge književne žanrove koji također koriste fantastične motive. S obzirom na očito važan odnos između bajke i drugih oblika fantastične književnosti, otvara se prostor u kojem je Priče iz davnine moguće tumačiti ne samo kao bajke, nego i kao fantastičnu prozu koja se i književnopovijesno pojačano razvija u 1. pol. 20. st. U prilog toj tezi uočena je prisutnost većine mehanizama koje fantastika zahtijeva, npr. motiv portala u Šumi Striborovoj, motiv potrage u Kako je Potjeh tražio istinu, također i korjenita reinterpretacija motiva iz slavenske predkršćanske mitologije. U tom smislu u prilogu se uočava i analizira motivsko-žanrovski repertoar svojstven fantastičnoj književnosti s osobitim obzirom na njezinu klasifikaciju koju je ponudila Farah Mendlesohn.

bajka, fantastika, primarni svijet, sekundarni svijet

nije evidentirano