hrvatski

POREZNI TRETMAN PRIVATNE MIROVINSKE ŠTEDNJE U EU- 13

Mirovinsko osiguranje kao značajan dio sustava socijalnog osiguranja ima zadaću osigurati adekvatna mirovinska primanja. Osim što bi ta primanja trebala biti dostojna da bi osigurala minimalan životni standard, ona bi trebala biti i primjerena kako bi umirovljenici bili u mogućnosti, u određenoj mjeri, zadržati standard života koji su imali tijekom radnog vijeka. Dostojnim dijelom primanja u mirovini smatraju se uplate doprinosa u sustavu međugeneracijske solidarnosti. Zadaća privatne mirovinske štednje, neovisno o tome radi li se o obveznoj ili dobrovoljnoj, je da omogući i primjerena mirovinska primanja. Pitanje visine mirovina je važno, ne samo s aspekta sadašnjih umirovljenika jer su im mirovine niske i nedostatne za pokriće minimalnog standarda, nego i s aspekta budućih umirovljenika jer se zbog nepovoljnih demografskih kretanja dovodi u pitanje održivost cjelokupnog mirovinskog sustava. Jedna od mogućnosti koja državama stoji na raspolaganju, a može se smatrati poticajem za investiranje u privatna mirovinska osiguranja, jest porezni tretman privatne štednje za mirovinu. Oporezivanje mirovina temeljem međugeneracijske solidarnosti se najčešće vrši u okviru sustava oporezivanja dohotka, dok je situacija u slučaju privatne mirovinske štednje drugačija i razlikuje se među državama. Temeljni cilj rada je analizirati porezne režime privatne mirovinske štednje. U analizu je uključeno 13 novih država članica Europske unije jer su to države čije financiranje mirovinskog sustava se temelji na Bismarckovskom modelu zbog čega se i javio problem održivosti samog sustava. Rezultati analize su pokazali kako većina država koristi režim oporezivanja u kojem su izuzete uplate doprinosa i prinosi, a oporezuju se isplaćene mirovine.

mirovinsko osiguranje, privatna mirovinska štednja, oporezivanje, EU-13

nije evidentirano