Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Romanstvo i slavenstvo u toponimiji otoka zapadnoga dijela splitskoga akvatorija – prilog etimološkomu istraživanju (CROSBI ID 274584)

Prilog u časopisu | stručni rad | domaća recenzija

Marasović-Alujević, Marina Romanstvo i slavenstvo u toponimiji otoka zapadnoga dijela splitskoga akvatorija – prilog etimološkomu istraživanju // Folia onomastica Croatica, 28 (2019), 147-155. doi: 10.21857/y7v64t5v6y

Podaci o odgovornosti

Marasović-Alujević, Marina

hrvatski

Romanstvo i slavenstvo u toponimiji otoka zapadnoga dijela splitskoga akvatorija – prilog etimološkomu istraživanju

Istražujući toponimiju Šolte, Drvenika, Ploče, Čiova i drugih otoka koji pripadaju zapadnomu dijelu splitskoga akvatorija, susreli smo se s nekolicinom prethrvatskih, odnosno starih romanskih toponima koji su postali toliko etimološki neprepoznatljivi da je nekima od njih u literaturi pripisano slavensko podrijetlo. Tako, na primjer, ime pješčane uvale Perna na otoku Drveniku Skok povezuje s hrvatskim apelativom pero, premda je ono, prema našemu mišljenju, nastalo onimizacijom latinskoga apelativa perna u značenju ‘dagnja’. Nedvojbeno hrvatsko podrijetlo Skok pripisuje i imenu otoka Čiovo, zabilježenomu u dokumentima kao Čihovo, za koje pretpostavljamo da je nastalo od dalmatoromanske izvedenice čihata u značenju ‘bočata (voda)’. Imenu uvale Krknaši na otoku Drveniku, čije je romansko podrijetlo Skok prepoznao (< lat. circinus ‘okrugao’) opravdavajući ime okruglim izgledom dvaju pripadajućih otočića, pripisali smo podrijetlo od geografskoga termina krklant koji se odnosi na ‘zaobljeni vrh’. Otočići su, naime, za rimskoga razdoblja tvorili poluotok. S obzirom na to da se dosadašnja istraživanja ovoga prostora nisu provodila na terenu, nakon našega istraživanja mogli smo ispraviti dosadašnje etimologije nekih toponima hrvatskoga postanja. Takav je slučaj s toponimom Soline, imenom uvale na otoku Drveniku, koje nije motivirano imenom grada Solina, nego apelativom sol. Ime otočića Orud Skok dovodi u vezu sa slovenskim apelativom orod ‘oruđe’ umjesto s ribarskim terminom oruo ‘rano i kasno doba dana’, koji je prestao biti dijelom aktivnoga leksika. Predslavensko podrijetlo prepoznali smo i kod nekolicine toponima na otoku Šolti, kao npr. Saskinja < lat. saxum ‘hrid’, Brke < lat. verticata ‘strma’, Promine < lat. promĭnens ‘onaj koji strši’, Šipova < dalm. < lat. siphō ‘vodeni kotao’ < grč. σίφων ‘cijev’.

romanski toponimi ; hrvatski toponimi ; splitski akvatorij ; etimologija

nije evidentirano

engleski

Toponimi romanzi e slavi nella toponimia delle isole delle acque di Spalato – contributo alle ricerche etimologiche

nije evidentirano

Romance toponyms ; Croatian toponyms ; local waters of Split ; etymology

nije evidentirano

Podaci o izdanju

28

2019.

147-155

objavljeno

1330-0695

1848-7858

10.21857/y7v64t5v6y

Povezanost rada

Filologija

Poveznice
Indeksiranost