hrvatski

Što filozofi znaju o dobrom životu?

Rad se bavi analizom filozofske rasprave o problemu dobrobiti, odnosno određenju onoga što je dobro za neku osobu iz perspektive filozofije. Na specifičnost filozofske rasprave o dobrobiti ukazat će se kroz standardnu, Parfitovu podjelu pozicija, prema kojoj se teorije dobrobiti dijele na hedonizam, teoriju ispunjenja želja i teorije objektivne liste. Unatoč tome što danas postoje drugačije taksonomije pozicija, tvrdit ću da je Parfitova i dalje korisna, jer nam pomaže uočiti bitne elemente dobrobiti. Takva podjela sugerira da s jedne strane pozicije možemo grupirati prema tome naglašavaju li subjektivistički aspekt poimanja onoga što je dobro za nas (hedonizam i teorija ispunjenja želja) ili određenju dobrobiti pristupaju tražeći neki objektivni kriterij dobra. U ovom radu fokusirat ćemo se na uočavanje važnih karakteristika dobrobiti koje proizlaze iz ovakve subjektivno-objektivne dihotomije. Cilj rada je pokazati da je ova dihotomija središnja za adekvatno razumijevanje dobrobiti i da zadovoljavajuća teorija dobrobiti nužno mora uzeti u obzir uvide s obje strane. Struktura rada je sljedeća. Prvo će se ukratko objasniti dobrobit kao specifična vrsta vrijednosti, tzv. prudencijalna vrijednost. Nakon toga, kratko će se izložiti Parfitova podjela pozicija iz koje će se izvesti subjektivno-objektivno razlikovanje unutar filozofske rasprave. Nakon toga pokazat će se prednosti i mane subjektivnih i objektivnih teorija. U zadnjem dijelu tvrdit će se da dobra teorija dobrobiti mora zadržati oba aspekta, kako bi ispunila uvjete normativne i deskriptivne adekvatnosti.

dobrobit, hedonizam, teorija ispunjenja želja, objektivne liste, subjektivna dobrobit, objektivna dobrobit, normativna adekvatnost, deskriptivna adekvatnost

nije evidentirano