Rasprave o patronatskom pravu habsburške vladarske kuće za biskupije u istočnoj Slavoniji i Srijemu u drugoj polovici 17. stoljeća (CROSBI ID 687288)
Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Božić Bogović, Dubravka
hrvatski
Rasprave o patronatskom pravu habsburške vladarske kuće za biskupije u istočnoj Slavoniji i Srijemu u drugoj polovici 17. stoljeća
Rasprava o patronatskom pravu habsburške vladarske kuće za biskupije u istočnoj Slavoniji i Srijemu uglavnom se vodila oko imenovanja biskupa, što je razumljivo s obzirom na važnost koju je biskupima pridao Tridentski koncil, kao i zbog stvarnog jačanja njihove uloge što je vezano uz obvezu boravka u biskupiji. Ova je rasprava trajala tijekom cijelog 17. stoljeća, za poneke se biskupije nastavila i u 18. stoljeću. U vatikanskim je arhivima sačuvano više povijesno- pravnih rasprava na tu temu. Neke su od njih opsežne i dobro pripremljene, potkrijepljene pravim povijesnim arhivskim istraživanjima, a sve s ciljem davanja preciznih odgovora na carske zahtjeve. O problemu imenovanja biskupa raspravljalo se na generalnim te na tjednim sjednicama Kongregacije za širenje vjere, kao one institucije Svete Stolice koja je bila zadužena za područja spomenutih biskupija, ali ga se u većoj ili manjoj mjeri dotiču i drugi dokumenti, pisma, molbe i zahtjevi različitog sadržaja. Osim Kongregacije za širenje vjere i samog Bečkog dvora, odnosno njegovih najvažnijih institucija, Dvorskog ratnog vijeća i prvenstveno Dvorske komore, u rasplitanje ovog pitanja aktivno su se uključivali bečki nuncij i ugarski primas, kao crkvene osobe koje su već samom svojom službom bile upućene na stalnu i blisku suradnju s državnim vlastima, a ponekad i pojedini zainteresirani biskupi ili biskupski kandidati. Uporna nastojanja Habsburgovaca na potvrdi prava vladarskog imenovanja biskupa u biskupijama pod osmanskom vlašću, odnosno onima koje su to donedavno bile, odraz je čvrste namjere da se za nositelje biskupske vlasti osiguraju osobe od punog povjerenja, što je općenito bilo u skladu s politikom habsburške vladarske kuće, ali i suvremenim shvaćanjem carskog patronata koji je, među ostalim, i biskupe, na određeni način, shvaćao kao državne činovnike. Ova su nastojanja također predstavljala jedan od vidova legalističkih postupaka usmjerenih na legitimaciju habsburške vlasti na spomenutim područjima.
Habsburgovci, Katolička Crkva, patronatsko pravo, istočna Slavonija, Srijem, 17. stoljeće
nije evidentirano
engleski
Debate over the right of patronage of the royal house of Habsburg for the eastern Slavonian and Sirmian Dioceses in the second half of the 17th century
nije evidentirano
Habsburgs, Catholic Church, right of patronage, eastern Slavonia, Syrmia, 17th century
nije evidentirano
Podaci o prilogu
17-26.
2019.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Matasović, Maja ; Tvrtković, Tamara
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
978-953-7823-72-6
Podaci o skupu
Nepoznat skup
predavanje
29.02.1904-29.02.2096