hrvatski

Stanovništvo reformirane vjeroispovijesti u južnoj Baranji 1750. – 1850.

Matične knjige pripadaju najvažnijim, nezamjenjivim i djelomice jedinim povijesnim izvorima koji se mogu uporabiti u svrhu istraživanja povijesti stanovništva u predstatističkom razdoblju, tj. u razdoblju kada se još nisu bili provodili statistički popisi stanovništva. Primjenom kvantitativne, statističke i deskriptivne metode u analizi matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih koje pripadaju reformiranim župama u južnoj Baranji istraženo je prirodno kretanje reformiranoga stanovništva te su utvrđena osnovna demografska obilježja. Komparativnom metodom uspoređeni su postojeći podatci za reformirano stanovništvo u Slavoniji (Hrastin, Korođ, Laslovo i Retfalu), za katoličko stanovništvo u južnoj Baranji, za stanovništvo Požege i okolice te za stanovništvo Slavonskoga Broda i okolice. Budući da matične knjige kao povijesne izvore za proučavanje predstatističkih društava obilježavaju sadržajna i metodološka ograničenja, nužno im je pristupiti s odgovarajućim oprezom, tj. vodeći računa o tome da se podatci dobiveni analizom ne smiju razmatrati kao potpuno točne brojke, nego kao reprezentativni uzorci demografskih pokazatelja koji mogu otkriti određene demografske trendove. Analizom podataka iz matičnih knjiga krštenih utvrđeno je godišnje kretanje broja poroda, koje pokazuje stalan i uglavnom ravnomjeran porast, zatim mjesečna raspodjela poroda koja je pod snažnim utjecajem gospodarskih i tradicijskih čimbenika, spolna struktura rođenih, blizanci i trojke te nezakonita djeca. Analizom matičnih knjiga vjenčanih utvrđeno je godišnje i mjesečno kretanje broja vjenčanja na koje izrazito utječu gospodarski čimbenici (osobito pogodno vrijeme obilja nakon završetka poljoprivredne sezone te sezona najvećega opsega posla u ruralnom društvu kao nepogodna za svadbene proslave), gotovo isti čimbenici koji utječu i na kretanje broja poroda, zatim dnevna raspodjela vjenčanja (na koju izrazito utječu crkvene odredbe) te prosječna dob mladenaca koja pokazuje da je stanovništvo u prvi brak stupalo razmjerno rano. Analizom matičnih knjiga umrlih utvrđeno je da je mortalitet bio visok, a napose mortalitet dojenčadi i djece do pete godine života. Nakon prikaza godišnjega kretanja broja umrlih analizirana je mjesečna raspodjela broja umrlih, koja pak pokazuje da je stanovništvo najviše umiralo u ranoproljetnim i zimskim mjesecima, a najmanje u toplim ljetnim mjesecima, što pokazuje izražen utjecaj klimatskih uvjeta. Izuzev toga, analizirana je spolna i dobna struktura umrlih koja pokazuje da reformirano stanovništvo južne Baranje u ponešto većem udjelu doživljava pedeset i više godina u odnosu na stanovništvo u okolnim područjima za koje je usporedba provedena. Prirodni prirast i vitalni indeks pokazuju gotovo isključivo pozitivan trend prirodnoga kretanja. Građa u matičnim knjigama omogućila je sažet prikaz pojedinih elemenata društvene povijesti te je dan pregled zanimanja stanovnika, a u matičnim su knjigama identificirani i „drugi" te marginalizirane društvene skupine. Brojčani i statistički podatci prikazani su u grafikonima i tablicama u tekstu te u prilozima, a čija svrha jest preglednim i detaljnim prikazom potkrijepiti analizu i interpretaciju. Istraživanje je potvrdilo osnovnu pretpostavku prema kojoj reformirano stanovništvo južne Baranje u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. stoljeća pokazuje demografska obilježja karakteristična za razdoblje prije demografske tradicije. Također, potvrđena je pretpostavka da se u pojedinim obilježjima (onih koji su pod jačim utjecajem društvenih, crkvenih ili običajnih čimbenika) ističu posebnosti koje su karakteristične za reformirano mađarsko stanovništvo.

matične knjige, Reformirana Crkva, stanovnitšvo, južna Baranja, druga polovica 18. stoljeća, prva polovica 19. stoljeća

nije evidentirano