hrvatski

Izazovi nove Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije za hrvatsku poljoprivredu

Dugo razdoblje centralno-planiranog gospodarstva ostavilo je znatne posljedice na prioritete hrvatskog gospodarstva i procese donošenja gospodarskih (ekonomskih) odluka. Kašnjenje u prilagodbi europskim standardima može se obrazložiti povijesnim okolnostima (Domovinskim ratom), ali i nejasnom političkom orijentacijom u domeni poljoprivrede. Poljoprivreda je važan sektor za hrvatsko gospodarstvo, a njezin razvoj se mora planirati u širem, europskom kontekstu, imajući na umu mogućnosti ZPP-a poslije 2020. godine. To znači da je sa stajališta donositelja agrarno-političkih odluka nužno definirati gospodarsku i stratešku ulogu poljoprivrede u nacionalnom okruženju te identificirati rizike i mogućnosti njezinog razvoja. Stoga su, na osnovi analize sadržaja sekundarnih izvora (statističkih baza, stručnih i znanstvenih radova), ciljevi rada identificirati: (1) najvažnije karakteristike reformi Zajedničke poljoprivredne politike s naglaskom na programsko razdoblje nakon 2020., (2) društveno gospodarska obilježja hrvatske poljoprivrede (3) ostvarenost ciljeva dosadašnje hrvatske poljoprivredne politike te (4) izglede za hrvatsku poljoprivredu u kontekstu Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020. U planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvoja, preporučujemo odrediti se prema alternativnim funkcijama poljoprivredne proizvodnje, kao što su proizvodnja sirovina za tekstilnu i kemijsku industriju te energetiku. Ruralni prostor nudi i brojne druge poslovne aktivnosti kojima se pridonosi razvoju. Donositelji odluka bi trebali od ponuđenih modela u nastupajućem paketu Zajedničke poljoprivredne politike odabrati one koji najviše ili najbrže pridonose osnovnom cilju agrarne i ruralne politike - dohotku poljoprivrednika i ostalih dionika u ruralnom prostoru.

poljoprivreda, poljoprivredna politika, Hrvatska, Europska unija

nije evidentirano