hrvatski

Procjena slijepe i slabovidne djece s WISC-IV pri profesionalnom usmjeravanju u Republici Hrvatskoj: specifičnosti populacije i osnovni nalazi

Kognitivni status slijepe i slabovidne djece u RH nije sustavno istraživan od 1991., usprkos promjeni instrumenata procjene i oblika institucionalne potpore. Cilj istraživanja bio je pojasniti koji sve relevantni razvojni, medicinski i čimbenici socijalne potpore određuju izbor testova za kognitivnu procjenu slijepe i slabovidne djece prilikom profesionalnog usmjeravanja za srednjoškolsko obrazovanje te prikazati i protumačiti osnovne nalaze kognitivne procjene te djece po primjerenim subtestovima WISC-IV, primijenjenog u okviru redovne procjene Odjela integracije Centra za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“. Istraživanje je obuhvatilo 102 slijepe i slabovidne djece (51 djevojčica) u dobi od 12 do 16 godina, od kojih je slabovidnih bilo 68. Pri tom je 81 osoba testirana prvi puta, a svega jedna osoba treći puta. Obje skupine testirane su verbalnim i testovima radnog pamćenja, dok su slabovidni testirani standardnim WISC-IV postupkom uz dodatni subtest računanja. Rezultati su značajno niži od normi (izuzetak je jedan subtest radnog pamćenja), a usporedbom rezultata onih subtestova koje su rješavale obje skupine pokazalo se kako nema statistički značajne razlike između njih – neovisno, ili u interakciji s rednim brojem testiranja (neverbalne i testove brzine obrade podataka slijepi nisu mogli rješavati). S obzirom da su dobiveni rezultati mogli biti pod utjecajem relevantnih razvojnih, medicinskih i čimbenika socijalne potpore, analizirana je njihova razina kod slijepih i slabovidnih. U pogledu dobi nastanka oštećenja vida te dodatnih razvojnih teškoća dominantno biološke naravi, slijepi i slabovidni nisu se razlikovali. Razlika nije bila značajna niti u pogledu obiteljske i školske potpore, premda je bila izraženija kod slijepih. No, slijepi su značajno ranije krenuli u stručno praćenje i pomoć, te su u značajno većem postotku pohađali vrtić, što je moglo smanjiti razliku u kognitivnom statusu u odnosu na slabovidne. Riješenost subtestova kod slabovidnih je ujednačena, uz izuzetak nižih vrijednosti subtestova brzine obrade podataka. Riješenost subtestova kod slijepih također je ujednačena uz izuzetak viših vrijednosti testa raspona brojeva.

slijepa i slabovidna djeca, relevantni čimbenici kognitivnog statusa, profesionalno usmjeravanje

Rad je prihvaćen u postupak recenziranja za objavljivanje u knjizi kongresnih priopćenja