hrvatski

Pravni položaj Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj: od totalitarizma do demokracije

Nakon izlaganja glavnih modelâ koji se prihvaćaju u odnosima Crkve i države u posljednjih stotinjak godina, autor pokazuje kakav je bio položaj Katoličke Crkve u komunističkoj Jugoslaviji koja je ateizam prihvatila kao državnu ideologiju. Položaj Crkve a poslije i drugih vjerskih zajednica u FNRJ i SFRJ bio je uređen ustavima iz 1945., 1963. i 1974. te zakonima o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1953., 1965. i 1987., kao i s nekoliko uredaba koje su propisivale način provedbe tih ustavnih i zakonskih rješenja. Na međunarodnoj razini najvažniji je dokument Protokol koji su Sveta Stolica i SFRJ potpisale 1966., a kojim su jugoslavenski zakoni prihvaćeni kao dostatan stupanj slobode vjere u totalitarnoj ateističkoj državi. Nakon stvaranja države Hrvatske položaj Katoličke Crkve ure-đen je Ustavom iz 1990. u kojem je određeno da su sve vjerske zajednice odijeljene od države i pred zakonom jednake, te da su slobodne što se tiče javnog obavljanja vjerskih obreda, osnivanja škola, učili-šta, ustanova socijalne skrbi i dobrotvornosti, ali opet sve to u skladu sa zakonima RH. Sveta Stolica je među prvima priznala Republiku Hrvatsku, a nakon toga su započeli pregovori sukus kojih su bila četiri potpisana ugovora kojima su u cijelosti uređena prava Katolič-ke Crkve u Hrvatskoj. Temeljem tih ugovora, a posebno Ugovorom o pravnim pitanjima koji je najvažniji, potpisani su drugi podugovorni akti. Kako bi i druge vjerske zajednice ostvarile svoja prava poput Katoličke Crkve, Vlada Republike Hrvatske je 2002. donijela Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica. Na kraju rada prikazani su elementi koji su utjecali na dobar razvitak odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske nakon potpisivanja ugovora, kao i aktualno stanje tih odnosa.

Crkva u SFRJ ; vjerske zajednice ; sloboda vjere ; zakon o vjerskim zajednicama ; Protokol ; ugovori Svete Stolice i RH ; sloboda vjere u RH

bilateral agreements