hrvatski

Trgovi na Gradecu. O funkciji i oblikovanju javnih prostora u gradovima 17. i 18. stoljeća u Hrvatskoj

U razvoju gradova u 17. i 18. stoljeću u Hrvatskoj, i u njenom kontinentalnom i u jadranskom dijelu, ključnu ulogu su imali trgovi. Na njima se uz postojeće odvija i čitav niz novih funkcija posebno važnih u razdoblju baroka – od prostora za odvijanje javnih pobožnosti i religioznih procesija, preko mjesta odvijanja javnih funkcija bitnih za život grada pa sve do pozornica raskošnih svečanosti religijskog ali i svjetovnog karaktera, kojima je bila obilježena barokna svakodnevica. U raduje na primjeru Gradeca, odnosno Gornjeg grada u Zagrebu, razmotreni procesi koji rezultiraju novim oblikovanjem trgova, ali i gradova u ranom novom vijeku. U izgledu grada novooblikovani i već postojeći trgovi najbolji su odraz novih okolnosti – dolazak i djelovanje novih crkvenih redova u 17. stoljeću te nova funkcija Gradeca/Zagreba kao glavnog grada i sjedišta Sabora u 18. stoljeću, kada se oblikuje i novi reprezentativni javni prostor. Ti procesi odražavaju se i u promjenama strukture stanovništva kao i povećanju broja stanovnika a time i broja kuća, načinu gradnje kuća, a posebno se očituju u formiranju novih prostora javnog života – na primjeru novih gornjogradskih trgova (Jezuitski i Katarinin trg) te novog oblikovanja Trga sv. Marka. I u drugim gradovima pratimo srodne procese: od oblikovanja trga pred isusovačkom crkvom u Varaždinu, postavljanja zavjetnik kipova u Požegi i Osijeku do najmonumentalnijeg urbanističkog zahvata, skalinade i trga pred isusovačkim kompleksom u Dubrovniku.

trgovi, oblikovanje, barok, Gradec

nije evidentirano