hrvatski

Confined in Movement. The Croatian Section of the Balkan Refugee Corridor

Nakon osvrta na temeljne smjerove izgradnje suvremenih europskih granica, odnosno na eksterne, interiorizirane i eksteriorizirane granice nove Europe, rad se fokusira na poseban tip interiorizirane granice formirane u kasno ljeto 2015. godine koja je uskoro, gledano iz perspektive Hrvatske i Unije, dobila i eksterioriziranu dimenziju. Tada se u skladu s domopolitičkim taktikama (Walters 2004) u osnovi punktualnom obliku interioriziranih europskih granica (Rahola 2011: 96-97) pridružuje i onaj linijski – mreži detencijskih centara pridružuje se izbjeglički koridor. Balkanski koridor u sljedećim je mjesecima u stalnoj mijeni pravila i smjerova prolazio državnim teritorijima i ubrzano kanalizirao kretanje više stotina tisuća izbjeglica, da bi se na kraju, govorimo li o hrvatskoj dionici, sveo na mjesto imobilizacije iz kojega, kako se činilo, nema izlaza, a o čemu govorimo u posljednjem dijelu članka.

Balkanski koridor, izbjeglički kamp, migracije, europski režim kontrole granica

Preveo Juraj Šutej. Prijevod prethodno objavljenog rada = 2017. „Zarobljeni u kretanju. O hrvatskoj dionici balkanskog koridora“. U Kamp, koridor, granica. Studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu. Emina Bužinkić i Marijana Hameršak, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za mirovne studije i Fakultet političkih znanosti – CEDIM, str. 9-39. ISBN: 978-953-8089-13-8.