hrvatski

O predatorskom izdavaštvu

Članovima Grupacije znanstvene i stručne knjige u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) održano je predavanje o problemima tzv. javnog pristupa znanosti i s time povezanog problema 'predatorskih' ili 'razbojničkih' izdavača. Objašnjena su načela vrednovanja znanstvenih doprinosa prema kriterijima citiranosti. Prepričan je slučaj Arthura Jensena, najviše citiranog autora za područje (psihološke) inteligencije i to zbog neslaganja s njegovim tezama. Upravo Jensenov slučaj narušava neupitnost kriterija citiranosti. U Republici Hrvatskoj imamo dvostruki kriterij znanstvenog napredovanja. Međunarodna citiranost obvezuje sve znanstvenike osim humanističkih. Za humanističke znanosti u Pravilniku o izboru u znanstvena zvanja (NN 28/17) prihvaćeni su domaći časopisi svrstani u kategorije 'a1' i 'a2' u kojima objavljeni članci vrijede pri profesionalnom napredovanju. U 2017. izostale su potpore za 46 humanistička časopisa iz ' a1' i 'a2' kategorije. Opravdani kriterij da ono što je financirano javnim novcem postane javno dostupno, ubrzo je zagađen pojavom predatorskih ili razbojničkih izdavača. Na Sajmu knjiga u Frankfurtu održan je 12. listopada 2018. okrugli stol ‘Was tun gegen fake Konferenzen und Raubverlage?’, : https://itp.uni- frankfurt.de/~gros/PDF/MEDIA/buchmesse- Raubverlage-2018.pdf U vrlo zapaženoj raspravi je procijenjeno da oko 13% svjetske 'znanosti' danas objavljuju razbojnički izdavači. Sudionici su svjesni da će prihvaćanje samo kvalitetnih radova biti vrlo otežano zbog načela 'publish or perish' koje tjera znanstvenike na objavljivanje pod svaku cijenu. Članovi Radne skupina za izradu strategije znanstvenog izdavaštva, koju je 2015. vodio posebni savjetnik za znanost tadašnjeg premijera, utvrdili su da su izdavanje knjiga i izdavanje časopisa u RH različite djelatnosti. Izdavanje knjiga je uglavnom privatizirano, dok časopise i dalje izdaju instituti, fakulteti, odsjeci, udruge, … . Časopisi su u nedefiniranom društvenom vlasništvu, pa uobičajeno, kada je nešto svačije i ničije, javlja se neodgovoran odnos prema vlasništvu. Tako imamo portal sa cjelovitim člancima iz domaćih časopisa iako oni nisu financirani javnim novcem. Članovi Grupacije unutar HGK upoznati su s primjerima napada na njihov rad kroz niz javnih istupa svedenih na tvrdnje da izdavači enormno zarađuju. Znanstvene i stručne knjige u RH objavljuju mikro i mala poduzeća. Oba kriterija za velika poduzeća, da ono ima više od 250 zaposlenih s prometom od 50. mil. eura u hrvatskoj izdavačkoj branši ne ispunjava nitko. Ostaje otvoreno kako se suprotstavljati napadima i obezvrjeđivanju našeg uredničkog i izdavačkog rada.

znanstveno izdavaštvo ; znanstveni časopisi ; otvorena znanost ; predatorski izdavači

nije evidentirano