hrvatski

Prilagodba stranih i pomodnih imena hrvatskome jezičnome sustavu

Najčešća su hrvatska imena kršćanskoga, narodnoga i slavenskoga podrijetla, ali zbog globalizacije, ideologije, utjecaja medija, te želje za originalnošću i posebnošću, u onomastičkoj građi jezikoslovne kroatistike sve su brojnije i antroponomastičke tuđice. Metodom notiranja popisana su strana i pomodna imena na uzorku od 320 osnovnoškolskih učenika. Glavni cilj bio je utvrditi koja i kakva strana i pomodna imena najčešće nose hrvatski učenici, ustanoviti leksička i gramatička obilježja te sklonidbena i ortografska pravila njihova pisanja, kao i način prilagodbe takvih imena hrvatskome jezičnome sustavu. Podatci su analizirani s obzirom na varijable: dob ispitanika, mjesto stanovanja, obrazovanje roditelja. Polazne hipoteze odnosile su se na očekivanja da će broj stranih i pomodnih imena iz godine u godinu rasti, da će u urbanoj sredini pomodno ime biti češće nego u seoskoj, te da će većina učenika pri promjeni morfoloških oblika takvih imena odstupati od standardnojezične norme. Kako su osobna imena najčešće imenice ili poimeničeni pridjevi, pri obradi podataka najprije je provedena kategorijalna analiza korpusa, a zatim je korišten Kruskal Wallisov test radi utvrđivanja statistički značajne razlike u pojedinim varijablama. Istraživanjem je utvrđeno da više od polovice ispitanika nosi strano ili pomodno ime, iako je potvrđeno da antroponomastičke tuđice zbog svoje neprilagođenosti hrvatskome jezičnome sustavu predstavljaju gramatički i pravopisni problem. U usmenoj i pisanoj komunikaciji stvaraju poteškoće i ne postaju dijelom aktivnoga rječnika osnovnoškolskih učenika. No, takva su imena službena i zakonita pa ih standardnojezična norma, bez obzira ne njihovu nepravilnost, ne može obilježiti kao pogrešna. Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao poticaj za iznalaženje načina prilagodbe tuđica i pomodnica hrvatskome jezičnome sustavu, kako bi ih učenici mogli uspješno rabiti u svakodnevnoj komunikaciji bez straha od pogreške.

antroponomastičke tuđice, strana i pomodna imena, sklonidba imenica u hrvatskome jeziku

nije evidentirano