hrvatski

Pročišćenje religije u Hegela – prema njegovim predavanjima o Filozofiji religije

Ovaj rad nastojat će pobliže prikazati Hegelov pojam filozofije religije i sve što joj pripada kao takvoj. Religija u Hegela biva pobliže određena kao samosvijest Boga. U radu se kroz analizu Hegelovih predavanja o Filozofiji religije pokušava iznijeti problematika s kojom se sam Hegel susreće prilikom ulaska u bit i dubinu religije kao takve, napose one kršćanske religije i religioznosti. Posebno će biti zanimljivo vidjeti kakve sličnosti ima Hegelova filozofija religije s Lutherom i Kantom te u kojoj se mjeri razlikuje njegova filozofija religije, koju on pročišćava od svih, njemu manje bitnih stvarnosti unutar religije same. Krist je stoga za Kanta, kao i za Hegela, promatran isključivo kao moralni učitelj. Svaki govor o njegovim čudesima on izričito odbija te izjednačava taj govor s određenom vrstom zamišljaja pojedinca koji to proživljava samo i jedino u svojoj glavi i koji na temelju toga onda i vjeruje u njih. Lutherova predodžba religije počinje od nečega izvanjskog, a prisutni je Bog samo u duhu i vjeri. Dalje od toga u Luthera nema. Hegel i unutar same filozofije uviđa dvije suprotnosti: s jedne strane čini se da je ona protiv Crkve ; druga je suprotnost ona spram prosvjetiteljstva, koje Hegel smatra najžešćim protivnikom filozofije jer je njoj prvotni cilj spoznati istinu, spoznati Boga jer je upravo Bog, tako shvaćen, apsolutna ideja i apsolutna istina. Svrha Hegelovih predavanja o Filozofiji religije bila je pomiriti um s religijom, ali na njemu svojstven način, na način da religija ponovno preispita svoje postavke i onda ponovno pronađe istinu i ideju. Upravo kroz filozofiju u Hegela religija zadobiva pravo mjesto i svoje opravdanje jer izričito kroz filozofiju, koja polazi od misleće svijesti, ona može doživjeti pročišćenje i ponovno biti istinska, prava religija. Mi ćemo se ovdje pozvati i na duhovnu kristologiju J. Ratzingera te encikliku Pape Ivana Pavla II. Fides et ratio, gdje on govori kako su filozofija i teologija uvijek neodvojive te je samo na taj način uzajamnosti i suradnje moguće spoznati onu pravu istinu koja se za nas kršćane krije u objavi Isusa Krista.

Hegel, filozofija religije, samosvijest Boga, apsolutni duh, vjera

nije evidentirano