hrvatski

Odnos sportske ozljede i psihološkog zdravlja sportaša koji se bave vodenim sportovima

Uvod: Veliki je broj dobrobiti koje ima bavljenje sportom kod svih dobnih skupina. Međutim, kako ozljeda utječe na sportaša fizički tako često može imati i psiholoških utjecaja na sportaša. Cilj istraživanja: Glavni cilj istraživanja bio je ispitati odnos psihološkog zdravlja i sportskih ozljeda kod onih sportaša koji se bave vodenim sportovima. Metoda: U presječnom istraživanju sudjelovalo je 25 sportaša, odnosno vaterpolista i plivača iz dva hrvatska plivačka kluba prosječne dobi 21, 5 godina (raspon 18 do 35). Ispitanici su ispunjavali niz samoprocjenskih upitnika: sociodemografski upitnik koji se sastoji od osobnih podataka i podataka vezanih uz sport i sportske ozljede, Kratka lista simptoma i Upitnik o načinima suočavanja sa stresom. Rezultati: Osamdeset i četiri posto ispitanih sportaša imalo je barem jednu sportsku ozljedu od čega njih 66% ima ponavljanu ozljedu. Učestalost ozljede nije povezana sa sociodemografskim karakteristikama. Općenito, sportaši imaju dobro psihološko zdravlje. Oni koji više vremena provode na treningu imaju i značajno veći stupanj poteškoća mentalnog zdravlja. Ispitanici s ponovljenom ozljedom statistički značajno manje koriste socijalnu podršku i pozitivne strategije suočavanja. Zaključak: Ispitivani sportaši dobrog su psihološkog zdravlja premda učestalo imaju sportske ozljede. Buduća istraživanja trebala bi uključiti veći broj sportaša te ispitati natjecateljsku razinu i vrijeme od ozljede.

sportska ozljeda ; vodeni sportovi ; psihološko zdravclje ; strategije suočavanja

nije evidentirano