hrvatski

Alternativne mjere suzbijanja korova u povrću-mogućnosti i izazovi

Štetni organizmi (korovi, bolesti i štetnici) nanose poljoprivredi, osobito povrću, velike štete. Na slici 1 je vidljivo da je zahvaljujući primjeni sredstava za zaštitu bilja (SZB) prosječno sačuvano 28 % prinosa (od potencijalno mogućeg), odnosno prinos bez primjene SZB iznosio bi samo 30 % od potencijalno mogućeg. Kod uzgoja povrća, zbog slabih kompetitivnih sposobnosti, štete su znatno veće. Kod većine kultura može doći do potpunog gubitka prinosa. Unatoč neophodnoj potrebi primjene SZB, u svijetu se sve veća pozornost pridaje tzv. održivoj poljoprivredi, odnosno integriranoj biljnoj proizvodnji (IBP) u sustavu koje je važna karika integrirana zaštita bilja. IBP obvezuje poljoprivrednike na uključivanje (integraciju) nekemijskih (alternativnih) mjera protiv korova, te davanje prednosti alternativnim pred kemijskim mjerama. Osim spomenutog, zbog strogih ekotoksikoloških kriterija kod registracije aktivnih tvari pesticida, s tržišta EU je povučen velik broj (40-ak) herbicida, od kojih su za primjenu u povrću posebno važni prometrin, trifluralin, linuron, oksifluorfen, dikvat, glufosinat. Stoga će proizvođači povrća morati uvažiti nužnost integracije alternativnih mjera u tehnologiju uzgoja. Integrirani pristup borbe protiv korova nije jedinstven i ne može se jednoobrazno primijeniti na svaku parcelu. Za razliku od primjene herbicida koja je jednostavna, jeftina, brza i učinkovita, učinak integriranog pristupa nije moguće postići „preko noći“. To je proces koji se razvija postupno i kojeg treba ugraditi u tehnologiju uzgoja kulture u skladu sa specifičnim zahtjevima kulture prema agroekološkim uvjetima. Ne može ga se provoditi samo na jednoj kulturi, samo na jednoj parceli ili samo u jednoj sezoni. Treba posebno naglasiti da je cilj integriranog pristupa suzbijanju korova, odnosno IBP zadržati istu razinu ili čak povećati prinose, ali na ekološki i ekonomski prihvatljiv način. Princip integriranog suzbijanja korova je cjelovit i promišljen pristup u kojem je potrebno poznavati učinke, prednosti i nedostatke pojedinih agrotehničkih i drugih zahvata u cijelosti, ne samo na korove nego i učinke na okoliš. Kod odabira alternativnih mjera proizvođač treba voditi računa da je: pravilno identificirao korove na njivi ; dobro procijenio učinak načina obrade tla na banku sjemena korova i korovnu populaciju ; svim raspoloživim mjerama iscrpio banku sjemena korova ; iskoristio mogućnosti mehaničkih mjera borbe protiv korova ; pravilno odabrao kompetitivnu sortu ili hibrid ; poštivao ekonomski prag štetnosti ; napravio početnu inventarizaciju korova na njivi i ponovnu zakorovljenost koja zahtijeva dodatnu mjeru te procijenio ulogu korova kao izvorište hrane ili kao sklonište korisnim organizmima. Još su brojni čimbenici o kojima treba voditi brigu kod integriranog pristupa suzbijanju korova. Iz navedenog je vidljivo da je potrebno puno znanja za njegovu provedbu. Stoga nam u budućnosti predstoji dug put razvoja i integracije nekemijskih i kemijskih mjera, pri čemu prednost treba dati nekemijskim mjerama. Ovaj proces će zahtijevati zajedničko angažiranje administracije, znanosti i prakse. Izbor alternativnih mjera kod suzbijanja korova je vrlo velik. Izbor je ovisan o znanju, tehničkoj opremljenosti i motivaciji proizvođača. Prije svega, vrlo važna alternativna mjera je prevencija ili kako naš narod kaže „bolje spriječiti nego liječiti“. Naime, na proizvodnu površinu korovi dospijevaju kontaminiranim sjemenom i prijesadnicama kulturnog bilja, slamom, sijenom, stajnjakom, vegetativnim dijelovima, poljoprivrednim strojevima, vjetrom, vodom, tlom, životinjama, različitim prometalima, kotačima automobila i sl. Dakle, „korov je stvorio čovjek“. Ukratko, korovi su rezultat dugogodišnjih čovjekovih aktivnosti, odnosno načina gospodarenja. Osim preventivnih mjera, velik je izbor neizravnih (plodored, međuusjevi, pokrovne biljke, zelena gnojidba, obrada tla, izbor kulture i kultivara i dr.) i izravnih (obrada tla, „slijepa sjetva“, malčiranje, fizikalne i dr. mjere) aleternativnih mjera suzbijanja korova.

povrće, korovi, nekemijske mjere

nije evidentirano