hrvatski

Izgradnja i socijalna topografija seksterija u Dubrovniku od sredine 14. do druge polovice 15. stoljeća

U ovoj su disertaciji opisane i analizirane etape nastanka, razvoja i urbanih promjena seksterija u Dubrovniku na primjeru jednog specifičnog predjela grada, seksterija Sv. Nikole, u razdoblju od četrnaestog do druge polovice petnaestog stoljeća. Primarna arhivska građa na kojoj se disertacija temelji su neobjavljeni i do sada rijetko korišteni svesci javno oglašenih kupoprodaja, Venditiones Cancellariae (sv. 1. – 13.), u istraživanju analizirani usporedno s relevantnim objavljenim arhivskim izvorima, spoznajama o urbanom razvoju Dubrovnika u povijesnoj i povijesno-umjetničkoj historiografiji te sačuvanim urbanističko arhitektonskim strukturama. Nakon uvodnog dijela u kojem je ocrtano planiranje ulične mreže seksterija, raspravlja se o njegovoj izgradnji i mijenama cjelovite „urbane slike“ i njezinih sastavnica – stambenih građevina, drvenih i zidanih, te niza javnih, gospodarskih, sakralnih i obrambenih zdanja. Posebna je pozornost pritom posvećena privatnim kućama koje su analizirane prema tipu nekretnina, cijenama postignutim u oglašenim kupoprodajama i plaćanju tereta (zemljarine) za zemljište na kojem su bile podignute. Podaci iz dokumenata „smješteni“ su u fizički prostor ulica seksterija što je omogućilo analizu stambene arhitekture prema socijalnom, imovinskom i profesionalnom statusu njihovih vlasnika, poglavito s obzirom na promjene koje su se na tom planu odigravale u istraživanom vremenu u seksteriju Sv. Nikole u svjetlu analognih pokazatelja za ostale dijelove grada. Praćenjem stanja na tržištu nekretnina u gradu uočen je i interpretiran niz karakterističnih pojava, bilo da se radi o izgradnji kuća i pojavi reprezentativnih stambenih objekata, bilo o ulaganju u nekretnine i grupiranju nekretnina u vlasništvu imućnih pojedinaca ili rodova po kojima će pojedine ulice dobiti i ime. Na temelju obrađene arhivske građe analiziran je udio koji su u izgradnji kasnosrednjovjekovnoga grada imali na jednoj strani komuna, a na drugoj slojevi građanstva, urbanog plemstva i obrtnika te koje su konsekvencije njihove prisutnosti za specifične gradske predjele, u dubrovačkom slučaju seksterije. U prilogu disertacije doneseni su prijepisi relevantnih dokumenata i tablice sastavljene na temelju istraživanja kupoprodajne građe.

srednjovjekovni Dubrovnik ; seksterij ; socijalna topografija ; urbana topografija ; stambena arhitektura ; urbani razvoj ; trgovanje nekretninama

nije evidentirano