hrvatski

Odnos između rimske države i kršćanstva i klasična rimska jurisprudencija

U radu se analizira odnos između rimske države i kršćanstva iz perspektive klasične rimske jurisprudencije. Ona je nastajala otprilike u prva dva i pol stoljeća kršćanstva a nakon toga je bila preuzeta u zakonodavnom pothvatu cara Justinijana u 6. st., što joj daje dodatnu relevantnost u kontekstu odnosa između rimske države i kršćanstva. Najprije se daje opći pregled razvoja tog odnosa s isticanjem prevrjednovanja općeg pogleda na razloge njihova sukoba. Nakon toga analizira se klasična rimska jurisprudencija u trima područjima za koja je utvrđeno da svjedoče o općenitom odnosu države s religijom te, makar i posredno, s kršćanstvom. Riječ je o eksplikaciji koncepata javnog i sakralnog prava (ius publicum i ius sacrum) i njihovom međusobnom odnosu, stvarnopravnoj kategoriji res divini iuris s potpodjelom na res sacrae, religiosae i sanctae po kojoj su navedene stvari bile izvan pravnog prometa, te problematikom deliktnog prava u kontekstu kršćana i kršćanstva. Uz zaključne napomene ukratko se problematizira pitanje prihvaćanja klasične jurisprudencije u kontekstu kršćanskog carstva usprkos njenoj vezanosti za poganske koncepte odnosa između sakralne i javne, odnosno državne sfere te njenoj ulozi u progonu kršćanstva.

kršćanstvo, Rimsko Carstvo, progon kršćana, ius publicum, ius sacrum, rimsko pravo

nije evidentirano