Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Ispravljati ili ne? – razumljivost govorne proizvodnje učenika hrvatskoga kao inog jezika (CROSBI ID 65668)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Šporčić, Mateja Ispravljati ili ne? – razumljivost govorne proizvodnje učenika hrvatskoga kao inog jezika // HINIZ – Hrvatski inojezični / Jelaska, Zrinka ; Gligorić, Igor Marko (ur.). Zagreb : Klagenfurt: Hrvatsko filološko društvo ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020. str. 109-135

Podaci o odgovornosti

Šporčić, Mateja

hrvatski

Ispravljati ili ne? – razumljivost govorne proizvodnje učenika hrvatskoga kao inog jezika

Različiti pristupi poučavanju J2 različitu važnost pridaju ovladanosti fonološkom i fonetskom sastavnicom jezične kompetencije na inom jeziku, odnosno veću ili manju pozornost poklanjaju izgovoru. Kako god bilo, krajnji bi cilj većine nastavnika J2 trebao biti opremanje učenika kompetencijama za uspješnu komunikaciju izvan učionice (Kennedy i Trofimovich 2008). U tom smislu željelo se istražiti koliko fonološka, fonetska i naglasna odstupanja koja se javljaju u govornoj proizvodnji inojezičnih govornika na početnom stupnju učenja hrvatskoga utječu na razumljivost njihovih iskaza, tj. koliko ih izvorni govornici hrvatskoga razumiju. Naime, prema ZEROJ-u se opisnice postignutosti fonološke kontrole po pojedinim razinama zasnivaju na stupnju razumljivosti koji korisnik inog jezika postiže u govornoj interakciji s izvornim govornicima ciljanog jezika (usp. ZEROJ 2005: 120). Budući da je ovo istraživanje provedeno na učenicima koji su na samim počecima ovladavanja hrvatskim kao J2, kao strategija mjerenja razumljivosti njihove govorne produkcije odabrano je mjerenje razumljivosti čitanja izoliranih riječi. Ta metoda mjerenja ne može dati pravu sliku o razumljivosti, koja je svakako veća u stvarnoj govornoj interakciji, ali je korisna u lociranju fonoloških, fonetskih i naglasnih odstupanja kojima bi trebalo posvetiti pozornost i koje bi trebalo pokušati otkloniti. Ovo je pilot-istraživanje provedeno na prigodnom uzorku snimaka čitanja na hrvatskom jeziku inojezičnih govornika različitih polaznih jezika – španjolskoga (n = 1), turskoga (n = 1), gruzijskoga (n = 2) i francuskoga (n = 1), koji su hrvatski učili i usvajali jedan odnosno dva semestra. Slušači snimaka bili su izvorni govornici hrvatskoga (n = 30) bez prijašnjeg iskustva s izgovorom hrvatskoga kao J2, a njihov je zadatak bio transkribirati sadržaj snimki, koji se sastojao od 88 izoliranih riječi. Rezultati su pokazali da kvantiteta i narav izgovornih odstupanja kod nekih učenika ometaju razumljivost pročitanih izoliranih riječi na hrvatskome kao J2, da odstupanja u mjestu naglaska nemaju velik utjecaj na razumljivost, ali i da se razumljivost ne može objasniti samo segmentnim odstupanjima i suprasegmentnim odstupanjima na razini riječi.

hrvatski kao J2, izgovor, razumljivost, fonološka odstupanja, fonetska odstupanja Izvorni znanstveni

nije evidentirano

engleski

To correct or not to correct? – Comprehensibility of Croatian L2 learners' speech production

nije evidentirano

Croatian as L2, pronunciation, intelligibility, phonological errors, phonetic errors

nije evidentirano

Podaci o prilogu

109-135.

objavljeno

Podaci o knjizi

HINIZ – Hrvatski inojezični

Jelaska, Zrinka ; Gligorić, Igor Marko

Zagreb : Klagenfurt: Hrvatsko filološko društvo ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2020.

978-953-296-189-8

Povezanost rada

Filologija