hrvatski

Kasnosrednjovjekovna gradska naselja Vukovske županije u kontekstu ratnih zbivanja

Središnja uloga gradskih naselja na nekom području neizbježno im nameće određeni strateški značaj u vrijeme sukoba, u svim razdobljima povijesnog razvitka. Gustoća naseljenosti, njihov položaj na važnim prometnim pravcima, funkcija opskrbnih tj. logističkih centara i ključnih pokretača gospodarskog razvoja iz kojih neka vlast crpi financijsku snagu, svakako su samo neki od čimbenika koji na to utječu. Karakteristika srednjovjekovnog, a u dobroj mjeri i novovjekovnog razdoblja, u tom pogledu upravo je izrazita obrambena važnost gradova, bilo da je riječ o većim i gospodarski razvijenijim utvrđenim naseljima, u načelu pod vladarevom zaštitom, ili pak manjim trgovištima u podgrađima kraljevskih ili vlastelinskih utvrda. Prostor donjeg dravsko-savsko-dunavskog međurječja kao pogranični kraj Ugarsko- Hrvatskog Kraljevstva, u čijem se sklopu nalazila i tadašnja dobro urbanizirana Vukovska županija, u kasnom srednjem vijeku bio je izložen rastućoj opasnosti od provala Osmanlija. Osim toga, u kasnosrednjovjekovnoj Vukovskoj županiji svoje su sijelo ili važne posjede imali predstavnici nekih od najznačajnijih velikaških obitelji u kraljevstvu. U vrijeme dinastičkih previranja te su obitelji u pravilu igrale istaknutu ulogu pa su ovi krajevi zahvaćeni borbama između pristaša pojedinih pretendenata na prijestolje. Navedene činjenice nisu samo utjecala na znatan porast obrambene funkcije tamošnjih gradskih naselja te na stanje povećane nesigurnosti, što se moralo odraziti na ekonomske prilike i na svakodnevni život građana. One su bitno odredile na njihov daljnji razvoj, a time i izgled suvremene urbane mreže hrvatskog istoka. Stoga je razumijevanje posljedica ratnih zbivanja na kasnosrednjovjekovne gradove Vukovske županije važan segment urbane povijesti ovih krajeva.

gradovi, ratovi, Vukovska županija, Osmanlije, kasni srednji vijek,

nije evidentirano