hrvatski

Vremenska, prostorna i strukturno-demografska selektivnost prisilnih ratnih migracija u Hrvatskoj 1990-ih

Prema kriteriju (drago)voljnosti, neovisno o uzroku, migracije uobičajeno dijelimo na dobrovoljne i prisilne. Prisilne su migracije najčešće posljedica političkih kriza, društvenih ili ratnih sukoba, premda i druge iznenadne i „ekscesne“ situacije, poput, primjerice, prirodnih katastrofa (poplave, potresi, suše i sl.), mogu pokrenuti velike skupine ljudi na promjenu naselja ili područja stalnog života bilo u kontekstu unutarnjih bilo u smislu vanjskih migracija. U ovom radu će se na osnovu dostupnih statističkih izvora i dosadašnjih znanstvenih istraživanja, analizirati i interpretirati prisilne migracije uzrokovane velikosrpskom ratnom agresijom na Hrvatsku tijekom 1990-ih godina, s posebnim naglaskom na njihovu vremensku, prostornu i strukturno-demografsku diferenciranost (selektivnost). S obzirom na kretanje broja prisilnih migranata, područja njihova ishodišta i odredišta (unutar i izvan RH) te njihova strukturno-demografska obilježja (dob, spol, etnička struktura, školska sprema i dr.), a imajući u vidu metodologiju prikupljanja i objavljivanja podataka, osnovna tipologija prisilnih ratnih migracija u Hrvatskoj uključuje sljedeće kategorije: prognanici („unutarnje“ izbjeglice), izbjeglice iz RH (europske i prekomorske države, države bivše jugoslavenske federacije), izbjeglice u RH (iz Bosne i Hercegovine i Srbije), raseljene osobe (hrvatsko Podunavlje) i povratnici (bivši prognanici, manjinski povratak). Cilj rada je primjenom demografske i statističke metode te GIS analize izdvojiti i opisati područja (regije) u RH s obzirom na prostornu, vremensku i strukturno-demografsku dimenziju prisilnih ratnih migracija, sa osnovnim statističko- dokumentacijskim stanjem iz 1996. godine.

Domovinski rat ; primijenjena demografija ; prisilne migracije ; Vukovarsko-srijemska županija

nije evidentirano