hrvatski

Zalihe organskog ugljika u šumskoj prostirci i tlu prašume hrasta lužnjaka Prašnik

Globalno zagrijavanje u posljednjih nekoliko desetljaća potaknulo je brojna znanstvena istraživanja u kojima je utvrđen pozitivan učinak šumskih ekosustava kao značajnih ponora atmosferskog ugljika. Razumijevanje zaliha i bilanci ugljika u šumskim ekosustavima (biomasa i tlo) doprinosi da se kroz mjere gospodarenja provodi one aktivnosti koje će podržavati trajno pohranjivanje ugljika. Upravo su prašumski ekosustavi u kojima nema gospodarskih aktivnosti idealni za istraživanje prirodnih zakonitosti te kao takvi predstavljaju referentna stanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi prostornu distribuciju ugljika u šumskoj prostirci i tlu na području prašume hrasta lužnjaka Prašnik, kao i dati odgovor na pitanje postoji li razlika između zaliha ugljika u šumskoj prostirci i tlu obzirom da se na razmjerno malom prostoru (53 ha), ovisno o mikroreljefu, javljaju dvije zajednice: hrast lužnjak s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horvat 1938) – Ge-Qr i hrast lužnjak i obični grab (Carpino betuli-Quercetum roboris „tipicum“ Rauš 1973) – Cb-Qr. Zajednica Ge-Qr ima statistički značajno veću zalihu ugljika u šumskoj prostirci 5, 28 ± 3, 46 Mg ha-1 i u tlu do 1 m dubine 215, 3 ± 52, 9 Mg ha-1 u odnosu na Cb-Qr koja u šumskoj prostirci ima 3, 12 ± 1, 42 Mg ha-1, a u tlu 130 ± 30, 6 Mg ha-1 što se može pripisati specifičnim mikrostanišnim prilikama uvjetovanim različitim režimom vlaženja koji utječe na samu fizionomiju i ekologiju zajednica. Istraživanja su obavljena u okviru projekta CroFEM.

ugljik, tlo, šumska prostirka, prašuma hrasta lužnjaka

nije evidentirano