Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

POVRATAK NA POSAO NAKON LIJEČENJA KARCINOMA I ULOGA POSLODAVCA –PILOT STUDIJA (CROSBI ID 686315)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Knežević, Bojana ; Kalogjera, Ivana ; Belina, Ivica POVRATAK NA POSAO NAKON LIJEČENJA KARCINOMA I ULOGA POSLODAVCA –PILOT STUDIJA // MEDICINA RADA NAKON 2020. / Mustajbegović, Jadranka ; Macan, Jelena (ur.). Zagreb: Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za medicinu rada, 2019. str. 90-91

Podaci o odgovornosti

Knežević, Bojana ; Kalogjera, Ivana ; Belina, Ivica

hrvatski

POVRATAK NA POSAO NAKON LIJEČENJA KARCINOMA I ULOGA POSLODAVCA –PILOT STUDIJA

U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 23.000 pacijenatas rakom, od toga ih polovina u radno aktivnojdobi. Poslodavci mogu pomoći zaposlenicima da se vrate na posao nakon liječenja raka, čuvajući njihovo zdravlje i dobrobit, na različite načine kao i prilagodbom radnogmjesta. Ono što često poslodavac ne razumije je dugoročni učinak kojim mogu imati nek imedicinski tretmani raka. Istraživanje o problemima povratka na posao je provodeno u populaciji osoba kojima je liječen karcinom i to putem on-line upitnika, objavljenom na mrežnim stranicama udruge pacijenata “Nismo same.” Autori su sami kreirali upitnik u kojem su pitanja o problemima vezanim uz rad, bolest i liječenje. Od 541 osoba koje su ispunile upitnik, većina njih su bile žene (f 528 ; m 13). Sudionici su imali različite vrste i sijela raka: rak dojke (n = 367), rak debelog crijeva (n = 30), pluća (n = 7), genitalnih organa (n = 28), bubrega (n = 11), krvnih stanica (n = 25), rak kože (n = 9) i ostalo (n = 64). Većina ih je radial puno radno vrijeme (67%) nakon tretmana, 45 % ih je ostalo na istom random mjestu. Nakon što su poslodavca obavijestili o bolesti, većina ih je dobila podršku (53%), ali 14 % je navelo da ih poslodavac općenije podržavao, a 33% nije odgovorilo. Otprilike polovina sudionika, nakon tretmana, je imala potrebu za prilagodbom na random mjestu. Ako je poslodavac prilagodio radno mjesto ; savjetovali su ga u tome liječnici medicine rada (8 %) ; imali su neslužbeni dogovor s kolegama (34%) ili je donesena odluka stručnjaka za ljudske resurse ili sigurnost na radu (9%). Međutim, u velikom broju slučajeva prilagodba nije bila moguća (48%). Ispitanici su također naveli da su imali psihološke problem na poslu kao nedostatak podrške kolega (11, 8%), dok su neki doživjeli čak diskriminaciju zbog bolesti (14%). Dio njih navodi da poslodavac nije razumio da oni ne mogu više naporno raditi (9, 6%), a neki su čak i otpušteni (2%). Može se zaključiti da je važno osvijestiti poslodavce da liječenje raka može utjecati na radnu sposobnost osoba koje se vraćaju na posao i savjetovati ih kako mogu smanjiti rizik za zdravlje na random mjestu. Poslodavci, medicina rada i ostali zdravstveni radnici, sindikati, stručnjaci za ljudske resurse, neposredni rukovoditelji moraju surađivati kao multidisciplinarni tim kako bi pomogli osobama liječenim zbog raka da se vrate na posao.

povratak na posao, poslodavac, rak

nije evidentirano

engleski

RETURN TO WORK AFTER CANCER TREATMENT AND ROLE OF EMPLOYER – PILOT STUDY

nije evidentirano

return to work , employer, cancer

nije evidentirano

Podaci o prilogu

90-91.

2019.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

MEDICINA RADA NAKON 2020.

Mustajbegović, Jadranka ; Macan, Jelena

Zagreb: Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za medicinu rada

978-953-7959-83-8

Podaci o skupu

7.hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem ''Medicina rada''

predavanje

09.10.2019-13.10.2019

Pula, Hrvatska

Povezanost rada

nije evidentirano

Poveznice