hrvatski

PSIHOLOŠKO ZLOSTAVLJANJE NA RADU U POPULACIJI NASTAVNIKA U HRVATSKOJ –PILOT STUDIJA

Psihološko zlostavljanje na raduje maltretiranje, vrijeđanje, društveno isključivanje ili negativno utjecanje na nečiji rad. Da bi se neko ponašanje ili aktivnost proglasila maltretiranjem, mora se redovito ponavljati (npr. jednom tjedno) i tijekom određenog vremenskog razdoblja (npr. oko šest mjeseci). Zlostavljanje je eskalirajući proces tijekom kojeg se osoba koja je žrtva nalazi u inferiornom položaju i postaje meta sustavnih negativnih aktivnosti. Sukob se ne može nazvati zlostavljanjem ako se radi o izoliranom događaju ili ako su sukobljene strane približno jednakih snaga. Cilj istraživanja jebila utvrditi učestalost zlostavljanja među školskim nastavnicima. Metoda istraživanja bilo je anketiranje u skupini nastavnika sindikalnih povjerenika. Anketu je ispunilo 116 nastavnika, 74% žena i 26% muškaraca ; 64, 4% je bilo starijih od 46 godina. Korištena su dva upitnika.Upitnik o negativnim psihološkim pojavama na poslu (NAQ-R) u kojem se mjerila se izloženost pojedinom činu negativnog ponašanja na radnom mjestu (22 tvrdnje) u posljednjih 6 mjeseci ; svaki čin ocijenjen je na ljestvici učestalosti (1-nikad, 2-ponekad, 3-mjesečno, 4- tjedno, 5 -dnevno). Drugi upitnik je ocjena iskustva maltretiranja na radnom mjestu u kojem je ocijenjeno vlastito iskustvo na skali od 6 bodova (1-nikada do 6-dnevno). Većina nastavnikana svom radnom mjestu nije bila žrtva negativnog ponašanja (63%). Povremeno psihološko nasiljedoživjela su 33% sudionika, a 3, 6% sudionika doživljavalo je ozbiljno zlostavljanje na poslu tjedno ili dnevno.Najčešća negativna djela bila su tračevi i neistinite glasine, ignoriranje mišljenja iverbalna agresija. Osobe koje su označene kao zlostavljači najčešće su bili kolege (16, 7%), nadređeni (12%), roditelji (4, 6%) i učenici (2, 8%). Značajne razlike između muškaraca i žena, kao i između mlađih i starijih nije bilo. Učincipsihološkog zlostavljanja na zdravlje i namjeru napuštanja radnog mjesta su značajno uzročno posljedično povezani. Osobe koje su navele da su žrtve zlostavljanja smatraju da su slabijeg zdravlja i češće razmišljaju o napuštanju radnog mjesta.

škola, učitelji, zlostavljanje, mobing

nije evidentirano