hrvatski

Štovanje sv. Josipa u hrvatskoj crkveno-pučkoj baštini

U radu se govori o životu sv. Josipa Nazarećanina, muža Djevice Marije i nenaravnoga oca Isusa Krista. Evanđelja ne navode nijednu njegovu riječ, a ono što znamo o njemu sadržano je uglavnom u prva dva poglavlja Matejeva i Lukina evanđelja. Hrvatski sabor je 1687. godine proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva, a time i cijelog hrvatskog naroda. Zaštitnik je mnogih država, gradova, sveučilišta, bolnica, škola, crkava i drugih institucija. Također je zaštitnik je obitelji, očeva, djece, mladeži, siročadi, djevičanstva i čistoće, zaštitnik dobre smrti, konačišta i onih koji ih traže, putnika i prognanika, drvosječa, kolara, tesara, stolara, radnika i obrtnika, inženjera, doseljenika, umirućih i grobara. Blagdan Sv. Josipa u hrvatskoj crkveno- pučkoj baštini slavi se pobožnostima, zavjetima, devetnicama, trodnevnicama, procesijama, sv. misama, pučkim slavljima. Hrvatski katolički puk i sada od svojih predaka pamti i kazuje usmene lirske pjesme o sv. Josipu. Višestrukom zaštitniku, sv. Josipu narod upućuje starinske molitve koje su molili naše davno upokojene pramajke i upokojeni očevi. Sv. Josipu se vjernici preporučuju u zajedničkim obiteljskim molitvama te u raznim prigodama.

život sv. Josipa ; višestruki zaštitnik ; usmene lirske vjerske pjesme ; molitve ; preporuke.

nije evidentirano