hrvatski

Željko Ivanković: Besplatno

Nema mnogo knjiga domaćih autora, ni ekonomskih niti socioloških, koje se bave temom digitalnog gospodarstva ili pak digitalnog društva. Doduše, dio sociologa i ekonomista, pogotovo studenti društvenih znanosti, pamte i danas često rabljenu knjigu M. Castellsa o 'umreženome društvu' (Uspon umreženog društva, 2000.), izdanu u nas početkom ovoga stoljeća. I za profesionalnu i za širu javnost ta je knjiga za dugo vremena bila jedini pouzdaniji izvor o utjecaju 'revolucije informatičke tehnologije' (Castellsov izraz) na moderno društvo i pojavu „informacionalnog načina razvoja“. Deseteljeće i po kasnije svjedočimo i rađanju digitalne sociologije, kao posebne discipline koja proučava profesionalnu digitalnu praksu, korištenje digitalne tehnologije, postavlja temelje analize digitalnih podataka, kao i temelje „kritičke digitalne sociologije“ (D. Lupton, Digital sociology, 2015.). No, Ž. Ivanković, po obrazovanju filozof politike, prvi je valjda među hrvatskim autorima koji si dao u zadaću da prikaže temeljne dileme koje sa sobom nosi „digitalno doba“ iz perspektive „političke ekonomije digitalnog doba“. Recimo odmah, autor je u tome umnogome uspio, ali nam je ostavio i niz nedovršenih tema – što zbog vlastite (ne)moći da se predmet proučavanja ograniči, što zbog procesualnosti samih pojava koje pokušao opisati i objasniti. Sadržajno gledano, knjiga ima opsežan uvod te tri velike cjeline. U prvom odjeljku pod naslovom „Tržište i tvrtka“ raspravlja se o ovim temama: platforme, besplatno, inovacije. U drugome dijelu knjige pod naslovom „Ekonomija“ raspravlja se o novcu, radu i produktivnosti u digitalnome dobu. U trećemu dijelu knjige (naslov: „Svijet“) prvo se izvodi rekapitulacija prethodnih rasprava, da bi se potom na dnevni red stavile etika, znanje i digitalna politika. Besplatno u naslovu knjige nije to tek puka marketinška dosjetka, rođena poradi veće utrživosti knjige. Kategorija 'besplatnoga' sadržana je i u formalnoj strukturi knjige (kao jedno od poglavlja), ali i kao važna stavka u 'argumentacijskome totalitetu' knjige, gdje ima status jednog od ključnih distinktivnih obilježja digitalnoga u odnosu na industrijsko doba. U svakome slučaju, Ivankovićeva knjiga, svjesno rađena kao kombinacija „udžbenika i priručnika“ (također bogata primjerima, raspravama i pitanjima), nezaobilazna je literarna stavka za bilo kojeg ozbiljnijeg istraživača svijeta koji se gotovo tektonski mijenja pod utjecajem informatičko-komunikacijskih tehnologija. Strpljivome čitatelju omogućuje suočavanje s temeljnim pitanjima i izazovima koje svijet digitalnih tehnologija „isporučuje“ ne samo pojedincima i politici već i poduzećima, državama, pa i „međunarodnoj zajednici“ – sada ali i u dužoj vremenskoj perspektivi. Kao takva, dobrodošla je ne samo ekonomistima i sociolozima već i svima onima koje zanima kako 'normalno živjeti' u digitalnome dobu.

Digitalno doba, besplatno, digitalna ekonomija, politička ekonomija

nije evidentirano