hrvatski

Određenje Bosne i Hercegovine po Ustavu iz 1974. godine i ideja ''građanske Bosne i Hercegovine''

Za razliku od ostalih jugoslavenskih republika, koje su u pravilu po svojim ustavima iz 1974. bile definirane kao države zasnovane na suverenosti naroda shvaćenog u smislu zajednice građana, Bosna i Hercegovina (BiH) je bila bitno drugačije određena. Konkretno, u članku 1. njezina Ustava stajalo je sljedeće: ‘’Socijalistička Republika BiH je socijalistička demokratska država i socijalistička samoupravna demokratska zajednica radnih ljudi i građana, NARODA BiH – MUSLIMANA, SRBA i HRVATA, pripadnika drugih naroda i narodnosti, koji u njoj žive, ZASNOVANA NA vlasti i samoupravljanju radničke klase i svih radnih ljudi i na SUVERENOSTI i RAVNOPRAVNOSTI NARODA BiH i pripadnika drugih naroda i narodnosti, koji u njoj žive. Socijalistička Republika BiH je u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.’’ Pored ostalog, iz prikazane je odrednice proizlazilo da Muslimani, Srbi i Hrvati unutar BiH imaju suveren i međusobno jednakopravan status. Mada za trajanja komunističke vlasti BiH nije bila uređena sukladno svom ustavnom određenju, iz njega je mogao proizići samo (kon)federativni ustrojstveni model. Takav koji bi svakom od triju naroda osigurao politički subjektivitet, a time i mogućnost da ravnopravno sudjeluje u kreaciji političko-pravnog identiteta BiH. Urušavanjem komunističke vlasti, raspadom Jugoslavije i državnim osamostaljenjem njezinih republika jedna od bitnih prepreka oblikovanju složenog i navedenom određenju kompatibilnog ustroja BiH očitovala se kroz zahtjeve za uspostavom ‘’građanske BiH’’. U osnovi takve unutar koje bi narod BiH, shvaćen u smislu zajednice građana, bio nositelj državne suverenosti, odnosno izvorište najviše vlasti. Unutar države triju naroda, među kojima se bošnjački približavao apsolutnoj brojčanoj većini, taj je zahtjev vodio stvarnom dokidanju suverenog statusa hrvatskog i srpskog naroda. Suverenost bošnjačkog naroda samo bi formalno bila dokinuta. Jer u ‘’građanskoj BiH’’, zahvaljujući očekivanoj, apsolutnoj bošnjačkoj većini, Bošnjaci bi i bez ustavnog ukazivanja na njihov suveren status bili u prilici presudno utjecati na političko-pravni karakter BiH. Stoga se ideja o ‘’građanskoj BiH’’, unatoč ciljanoj prezentaciji kroz suptilne ‘’građanske’’ pojmove, realno svodila na klasičan nacionalno-egoistični projekt. Njezinom bi realizacijom BiH umjesto državom triju, statusno jednakopravnih naroda faktički postala nacionalnom državom najbrojnijeg među njima.

Ustav iz 1974. godine, građanska BiH, SR BiH.

Zbornik je objavljen kao posebno izdanje časopisa Mostariensia (2019.). Baze u kojima se referira časopis Mostariensia: Hrčak – portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske ; EBSCO - Full text online library ; Slavus - Slavic Humanities Index.