hrvatski

Bat'a - sretan (g)rad u Borovu

U hrvatskom je društvu već 1970-ih došlo do radikalne promjene u strukturi djelatnosti, kada započinje proces tercijarizacije, ali i deindustrijalizacije, koji u 1990-im postaju dominantni procesi što ukazuje na činjenicu da je Hrvatska zakoračila u postindustrijsko doba. U takvom postindustrijskom društvu gdje je 62, 3% građana zaposlena u uslužnim djelatnostima gotovo naivno (ili nostalgično) zvuči grafit „Tvornice radnicima“ koji nalazimo ispisan na gradskim fasadama. Međutim, taj grafit može poslužiti kao poticaj za promišljanje o ne tako davnoj industrijskoj prošlosti kada na gotovo svakom proizvodu nije pisalo „made in China/Indonesia/Bangladesh…“. Ilustrativan primjer teške postindustrijske zbilje daju statistički podaci o velikom gospodarskom i razvojnom zaostajanju Slavonije, konkretnije grada Vukovara, koji je bio jedna od najbogatijih općina u bivšoj SFRJ. Uslijed ratnog razaranja i negativnih učinaka tranzicijskih procesa danas je ono jedna od najslabije razvijenih hrvatskih područja. Iz toga razloga nužno je potražiti pozitivne primjere koji ukazuju na uspješni model razvoja poput tvornice Bat'a u Borovu, koja je započela s radom u jeku velike ekonomske krize, 1931. i bila jedna od najvećih tvornica u Kraljevini Jugoslaviji na čijim je temeljima nakon II. svjetskog rata izrastao socijalistički gigant Borovo. U radu je prikazana povijest tvornice Bat'a u razdoblju od 1931. do 1945. s osobitim osvrtom na funkcioniranje te organizaciju života i rada u tvorničkom kompleksu.

Bat'a, Borovo, industrija, Kraljevina Jugoslavija

nije evidentirano