Uloga emocionalne regulacije u objašnjenju navika hranjenja (CROSBI ID 686242)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Mohorić, Tamara ; Anić, Petra ; Pokrajac-Bulian, Alessandra ; Kukić, Miljana ; Barbarić, Lea
hrvatski
Uloga emocionalne regulacije u objašnjenju navika hranjenja
Emocionalna regulacija uključuje sposobnosti identificiranja, razumijevanja i prihvaćanja emocionalnih iskustava, kontroliranja impulzivnoga ponašanja u stanjima stresa te fleksibilnosti u emocionalnim odgovorima i prilagođavanjima zahtjevima situacije (Gratz i Roemer, 2004). Emocionalna disregulacija može biti ključna karakteristika brojnih (internaliziranih i eksternaliziranih) poremećaja (Beauchaine i Thayer, 2015), a teorijski modeli povezuju uspješnu emocionalnu regulaciju s dobrim zdravstvenim ishodima te akademskim i poslovnim uspjehom (John i Gross, 2004). Cilj provedenoga istraživanja bio je provjeriti doprinos emocionalne regulacije u objašnjenju različitih navika hranjenja (nekontroliranoga hranjenja, kognitivnoga suzdržavanja i emocionalnoga jedenja), uz kontrolu razine depresivnosti, anksioznosti i stresa. U istraživanju je sudjelovalo 188 ispitanika (56% žena), raspona dobi od 18 do 30 godina (Mdobi = 22.40, SDdobi = 2.52). Korišteni su upitnici za provjeru emocionalne regulacije (DERS16 ; Bjureberg i sur., 2016), razine depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS21 ; Lovibond i Lovibond, 1995) te navika hranjenja (TFEQ18 ; Karlsson i sur., 2000). Sve korištene mjere imaju dobre psihometrijske karakteristike. U ispitanom uzorku žene imaju značajno više poteškoća u emocionalnoj regulaciji u odnosu na muškarce. Također, češće pribjegavaju emocionalnom jedenju te izražavaju više razine anksioznosti i stresa. Problemi u emocionalnoj regulaciji značajno su povezani s emocionalnim i nekontroliranim hranjenjem, kao i s višim razinama depresivnosti, anksioznosti i stresa, kako kod muškaraca, tako i kod žena. Ispitane varijable (indeks tjelesne mase (ITM), spol, emocionalna regulacija, depresivnost, anksioznost i stres) objašnjavaju 25% varijance emocionalnoga jedenja. Osobe koje imaju poteškoća u emocionalnoj regulaciji, žene i pojedinci višega ITM-a postižu više rezultate na skali emocionalnoga jedenja. Konkretno, osobe će jesti više kao odgovor na negativna emocionalna stanja. Ispitane varijable objašnjavaju svega 15% varijance nekontroliranoga hranjenja te 8% varijance kognitivnoga suzdržavanja. Rezultati ovoga istraživanja u skladu su s teorijama koje govore da su određene nepoželjne navike hranjenja rezultat teškoća u emocionalnoj regulaciji. Neke od osoba sa slabije razvijenom sposobnošću emocionalne regulacije, u stresnim će situacijama jesti velike količine hrane i/ili visoko kaloričnu hranu, kako bi potisnule neugodne emocije i stres, što posljedično može dovesti do porasta tjelesne težine. Preventivnim programima, ali i terapijskim radom na razvoju sposobnosti emocionalne regulacije i usvajanju primjerenih strategija suočavanja, mogla bi se umanjiti uloga emocionalnih stanja u razvoju ili održavanju preuhranjenosti i pretilosti. * Ovaj je rad financiralo Sveučilište u Rijeci projektom broj: uniri-drustv-18-63.
emocionalna regulacija, navike hranjenja, emocionalno jedenje
nije evidentirano
engleski
The role of emotional regulation in the explanation of the eating habits
nije evidentirano
emotional regulation, eating habits, emotional eating
nije evidentirano
Podaci o prilogu
139-139.
2019.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa - Psihologija i digitalni svijet
Šincek, Daniela ; Rudolfi, Nelija ; Penezić, Zvjezdan
Zagreb: Hrvatsko Psihološko Društvo
978-953-55079-9-4
Podaci o skupu
27. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa - "Psihologija i digitalni svijet"
predavanje
06.11.2019-09.11.2019
Osijek, Hrvatska