hrvatski

Perspektiva društvenog podrijetla – želje, planovi i stavovi učenika završnih razreda srednjih škola o prijelazu iz srednjeg u visoko obrazovanje

Cilj je rada ispitati razlikuju li se učenici različitoga društvenog podrijetla u aspiracijama za visoko obrazovanje, planovima nakon srednje škole, važnosti pojedinih čimbenika za odabir studijskog programa, osjećaju informiranosti o prijelazu iz srednje škole u visoko obrazovanje i znanju o tom prijelazu, uvjerenosti u ostvarivanje pozitivnih obrazovnih ishoda te u stavovima prema nekim aspektima obrazovnog konteksta u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno u 59 srednjih škola među učenicima četverogodišnjih i petogodišnjih srednjoškolskih programa u šk. god. 2017./18. Baza podataka korištena u ovome radu sadrži podatke 4501 učenika završnih razreda. Kao pokazatelj društvenog podrijetla učenika korišten je stupanj obrazovanja roditelja. Rezultati pokazuju da učenici iz obitelji višega obrazovnog statusa u većoj mjeri iskazuju aspiracije za visoko obrazovanje nego učenici nižega obrazovnog statusa roditelja, pri čemu najveći broj namjerava studirati odmah nakon srednje škole. Učenici nižega obrazovanog statusa roditelja pri odluci što studirati veću važnost pridaju praktičnim razlozima, dok učenici višega obrazovnog statusa roditelja prioritet daju intrinzičnim ciljevima poput interesa za područje studija. Učinak obrazovanja roditelja vidljiv je i u razlikama u uvjerenosti učenika u uspješno polaganje državne mature, upis i završavanje željenog studija, gdje viši obrazovni status roditelja prati viša razina uvjerenosti učenika u vlastite mogućnosti. Analiza je također pokazala da postoje neznatne razlike u osjećaju informiranosti o prijelazu iz srednje škole u visoko obrazovanje, kao i prema znanju o pojedinim aspektima toga prijelaza. U svim navedenim aspektima informiranja o prijelazu iz srednjeg u visoko obrazovanje, učenici iz obitelji višega obrazovnog statusa iskazuju višu razinu informiranosti, pri čemu većina učenika glavninu informacija o nastavku školovanja dobiva od roditelja i prijatelja, a ne iz izvora dostupnih u školi i u javnim medijima. Iako učenici iz kategorije višeg obrazovnog statusa roditelja imaju više aspiracije i daju više procjene na različitim tvrdnjama povezanim s pozitivnim ishodima i vrijednošću obrazovanja, jačine učinaka utvrđenih razlika pokazuju da su navedene razlike uglavnom niske.

sekundarno obrazovanje, društveno podrijetlo, prijelaz iz srednjeg u visoko obrazovanje, aspiracije za visoko obrazovanje, stavovi prema obrazovanju

nije evidentirano