hrvatski

Religijska slika Republike Hrvatske

Da bismo mogli dobiti primjerenu religijsku sliku Republike Hrvatske, na početku smo se upoznali s temeljnim pojmovima kao što su religija, vjera, vjeroispovijest, religioznost, vjerska zajednica, potom s najvažnijim funkcijama i sastavnicama religije te tipologijom religijskih organizacija (crkva, sljedba, kult, denominacija, kult, mistika). U posebnome dijelu upoznali smo religijsku situaciju u Republici Hrvatskoj općenito te posebno od 1990-ih godina do danas. Želeći istaknuti svu šarolikost (većinskoga i manjinskoga) religijskoga života u Republici Hrvatskoj, ovdje nalazimo podjelu vjerskih zajednica na: 1) Kršćanske crkve u koje se ubrajaju Tradicionalne kršćanske crkve, Kršćanske crkve proizišle iz izvorne protestantske baštine, Kršćanske crkve reformacijske baštine – Crkve reformacijske baštine, ostale kršćanske crkve, na 2) Nekršćanske zajednice u koje se ubrajaju Tradicionalne nekršćanske zajednice te na Ostale nekršćanske zajednice. Religijska situacija u Republici Hrvatskoj analizirana je usporedbom rezultata Popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine. Iako najveći dio hrvatskih građana pripada Katoličkoj crkvi, u ovome radu nalazimo najosnovnije podatke o kršćanstvu, odnosno o Katoličkoj crkvi, protestantizmu i pravoslavlju u Hrvatskoj kao i o islamu i judaizmu. U posebnom zaključnom dijelu nalazimo stavove pojedinih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj prema braku, obitelji, predbračnim spolnim odnosima, pobačaju, eutanaziji, samoubojstvu te o konzumiranju alkoholnih pića i uživanju duhanskoga dima.

religija, katolicizam, protestantizam, pravoslavlje, islam, judaizam

nije evidentirano