hrvatski

Novije migracije - sociološko-društvenopolitički kontekst

Prema najnovijim istraživanju mnogi iskazuju uistinu veliko zadovoljstvo zbog napuštanja Hrvatske i zbog dolaska u stranu, tuđu zemlju, unatoč mnogobrojnim problemima na koje nailaze i na koje će i dalje nailaziti. Država bi trebala pokazati veću zabrinutost i poduzeti mnoge aktivnosti u svezi s tim, jer većina iseljenika se, tako proizlazi iz rezultata istraživanja, u tim zemljama osjećaju »generalno bolje« negoli u Hrvatskoj, i kod njih više nije moguće naći onu i onako snažno iskazanu nostalgiju kakvu su iskazivali raniji hrvatski iseljenici. Naime, prema ovome istraživanju, „znatna većina osjeća kako u Njemačkoj više dobiva u subjektivnom i objektivnom smislu nego što gubi u matičnoj državi“, zbog čega bi teško bila održiva teza „da se hrvatski iseljenici u Njemačkoj osjećaju otuđeno i da imaju izrazit osjećaj da su stranci“. Zapravo, veliki postotak ispitanika „počinje doživljavati Njemačku svojom domovinom“, unatoč činjenici da brojni iseljenici u Njemačkoj objektivno žive znatno teže nego što su ikada živjeli u Hrvatskoj, ali da, prema vlastitim iskazima, imaju nadu da će im jednom biti bolje, nadu koju su, kad je riječ o Hrvatskoj, izgubili“. (Bogdanić, 2017) Mnogi su, stoga, u Njemačkoj spremni „na puno više odricanja, trpljenja i patnje nego u domovini, naprosto zato što vjeruju da će im se taj trud isplatiti.“ (Jurić, 2017:362) Vjerojatno i zbog toga što ovaj put iseljavaju cijele obitelji pa se ljudi ne osjećaju napušteno, obitelji nisu razdvojene. Hrvatska država se sada nalazi pred velikim izazovima. Prvotno postignuta moralna panika zbog odlaska velikog broja mladih i stručnih ljudi već se stišala, mnogi su postali ravnodušni na takvo stanje, jer su se iseljeni ljudi izjasnili da im je u novim okolnostima puno bolje negoli u Hrvatskoj, unatoč i nepovoljnijim radnim uvjetima i uvjetima stanovanja. Te nove okolnosti, kada mladi ljudi s veseljem napuštaju vlastitu domovinu i bez ikakvih problema prihvaćaju strano državljanstvo, ponajviše njemačko, dovode u pitanje održavanje kulturnoga, religijskog i nacionalnog identiteta uopće. Što je potrebno poduzeti da ga sačuvaju, svejedno hoće li se nakon nekoliko godina vratiti natrag u Hrvatsku ili ne? Hrvatske katoličke misije činile su do sada puno u očuvanju tog identiteta. Ranije je to bilo lakše. Ljudi su sve činili kako bi se nakon završenog rada vratili doma, najkasnije odlaskom u mirovinu. Hoće li u novim okolnostima daljnje djelovanje hrvatskih katoličkih misija biti dostatno, ili će biti potrebno veće angažiranje hrvatske države? Vrijeme će pokazati.

iseljavanje, useljavanje, Hrvatska, Njemačka, Austrija,

nije evidentirano