hrvatski

Primjena numeričkog modela prodora klorida na Paškom mostu

Zadatak ovog diplomskog rada je primjena numeričkog modela Life-365 za modeliranje faze inicijacije korozije na Paškom mostu te usporedba i analiza s rezultatima izmjerenim 2009. i 2015. godine na mostu. Program Life-365 određuje uporabni vijek i troškove održavanja na osnovi različitih antikorozivnih zaštita primijenjenih na konstrukciji. Paški most, kao i svi ostali mostovi građeni na Jadranu u to vrijeme, je izgrađen prema normama koje su bile na snazi 1960-ih te su korištene minimalno dopuštene statičke dimenzije svih konstrukcijskih elemenata zanemarujući utjecaj okoliša. Budući da se most nalazi u vrlo agresivnoj, maritimnoj sredini utjecaj okoliša nikako nije trebao biti zanemaren. Da je to tako pokazali su već rezultati prvih ispitivanja i testiranja prema kojima je bilo vidljivo da su nužne sanacije luka i nadlučnog sklopa, što je i učinjeno 1991. i 2001. godine. Na osnovi rezultata mjerenja provedenih 2009. i 2015. godine, u sklopu ovog rada provedeno je modeliranje faze inicijacije u modelu Life s ciljem kalibracije modela obzirom da dosad ne postoji cjelovito rješenje među postojećim programskim paketima za predviđanje uporabnog vijeka saniranih konstrukcija. Numeričkim modeliranjem i kalibracijom za svako ispitano mjesto dobiveni su podaci o površinskoj koncentraciji klorida te koeficijent difuzije za originalni beton te reparaturni mort koji se koristio tijekom sanacija. U radu su također dani tablični i grafički prikazi dobivenih rezultata provedenog modeliranja. Na kraju rada su dani relevantni zaključci o primjeni modela Life-365 za sanirane konstrukcije te dobivenim rezultatima modeliranja i budućem projektu sanacije.

Paški most ; model Life-365 ; sadržaj klorida ; stanje mosta ; sanacija

nije evidentirano