hrvatski

Utjecaj broja jarića i stadija laktacije na masne kiseline mlijeka i seruma koza

Masnokiselinski sastav specifičan je za pojedinu vrstu i tkivo, no podložan je promjenama ovisno o hranidbi i metaboličkim procesima u organizmu. Masnokiselinski sastav mlijeka od iznimnog je značaja za kvalitetu mlijeka, a masne kiseline krvi izvor su otprilike polovine masnih kiselina mlijeka. Cilj ovog rada bio je utvrditi razlike u masnokiselinskom profilu seruma i mlijeka koza s obzirom na broj mladunčadi u leglu i različite faze proizvodnog ciklusa. Istraživanje je provedeno na 30 klinički zdravih koza sanske pasmine. Nakon ekstrakcije ukupnih lipida iz uzoraka seruma i mlijeka, analiza metilnih estera masnih kiselina provedena je plinskom kromatografijom (GC). U mlijeku i serumu koza dominiraju zasićene masne kiseline (SFA) s C16:0 kao najzastupljenijom zasićenom masnom kiselinom, bez obzira na broj mladunčadi i stadij laktacije. Tijekom različitih proizvodnih faza utvrđene su i razlike u zastupljenosti pojedinih masnih kiselina u serumu i mlijeku. Tijekom suhostaja je u serumu utvrđen značajno manji postotak nezasićenih masnih kiselina (UFA) u odnosu na laktacijsko razdoblje (p<0, 050), a u mlijeku je u ranoj laktaciji utvrđeno više jednostrukonezasićenih masnih kiselina (MUFA) u odnosu na kasnu laktaciju. U mlijeku koza s jednim jarićem u leglu u ranoj laktaciji utvrđeno je manje jednostrukonezasićenih masnih kiselina (MUFA), C18:1c9, C8:0 i više C12:0 (p<0, 050) u odnosu na mlijeko koza rane laktacije s dva jarića u leglu. Na osnovi ovakvih rezultata možemo zaključiti da stadij laktacije utječe na masnokiselinski sastav seruma i mlijeka koza te da broj jarića utječe na masnokiselinski sastav mlijeka tijekom rane laktacije.

sanska koza, serum, mlijeko, masnokiselinski sastav

nije evidentirano