hrvatski

Usporedba odnosa usamljenosti i preferirane samoće s nekim sociodemografskim varijablama i aspektima subjektivne i psihološke dobrobiti odraslih

Za razliku od usamljenosti kao neugodnog i emocionalno uznemirujućeg iskustva preferirana samoća je dobrovoljno povlačenje od drugih. Stoga ona, za razliku od iskustva usamljenosti, ne bi trebala imati nužno negativan utjecaj na dobrobit. Glavni je cilj ovoga istraživanja bio usporediti smjer i jačinu povezanosti usamljenosti i preferirane samoće sa zadovoljstvom životom, samopoštovanjem i doživljajem smisla života. U istraživanju je sudjelovalo 325 osoba u dobi od 25 do 70 godina. Za ispitivanje relevantnih konstrukata korištene su: kratka verzija ljestvice usamljenosti UCLA, Adaptirana ljestvica preferirane samoće, Ljestvica zadovoljstva životom, Rosenbergova ljestvica samopoštovanja i Ljestvica smisla života. Rezultati su pokazali da su i usamljenost i preferirana samoća značajno negativno povezane sa zadovoljstvom životom, samopoštovanjem i doživljajem smisla života, iako su te povezanosti bile veće za usamljenost nego za preferiranu samoću. Rezultati su također ukazali i na potencijalnu medijatorsku ulogu usamljenosti u odnosu preferirane samoće i ispitanih aspekata subjektivne i psihološke dobrobiti. Razlike u usamljenosti i preferiranoj samoći s obzirom na spol, dob i partnerski status nisu se pokazale značajnima. Jedino je stupanj obrazovanja bio značajno negativno povezan s usamljenošću a pozitivno s preferencijom samoće. Rezultati ovoga istraživanja ukazuju na važnost razlikovanja usamljenosti i samoće u pogledu njihovog utjecaja na dobrobit. Dok je usamljenost u negativnoj vezi s različitim aspektima dobrobiti u različitim razdobljima odrasle dobi, čini se da su starije osobe posebno osjetljive na negativan utjecaj svojevoljnog povlačenja u samoću na subjektivnu i psihološku dobrobit./ Unlike loneliness as an unpleasant and emotionally disturbing experience, preference for solitude is a voluntary withdrawal from other people. Therefore, unlike loneliness, it should not have a necessarily negative effect on well-being. The main goal of this study was to compare the direction and the strength of relationships of loneliness and preference for solitude with life satisfaction, self-esteem, and purpose in life. Three hundred and twenty-five adults, 25 to 70 years old, participated in the study. Relevant constructs were measured by the short version of the UCLA Loneliness Scale, Adapted Preference for Solitude Scale, Satisfaction with Life Scale, Rosenberg’s Self-Esteem Scale, and Purpose in Life Scale. Results showed that both loneliness and preference for solitude significantly negatively correlate with life satisfaction, self-esteem, and purpose in life, although those correlations were higher for loneliness than for preference for solitude. Results also pointed out the potential mediation role of loneliness in the relationship between a preference for solitude and aspects of subjective and psychological well-being. Gender, age, and partnership status-related differences in loneliness and preference for solitude were not significant. Only the education level significantly negatively correlated with loneliness, and significantly positively with preference for solitude. The results of this study emphasize the importance of differentiating between loneliness and solitude regarding their influence on well-being. While the relationship of loneliness with different aspects of well-being is negative during all periods of adulthood, it seems that older persons are particularly sensitive concerning the negative influence of voluntary withdrawal into solitude on subjective and psychological well-being.

usamljenost ; samoća ; zadovoljstvo životom ; samopoštovanje ; smisao života ; dobrobit

Rad je napisan dvojezično: na hrvatskom i na engleskom jeziku