hrvatski

Bakrenodobne kulture na prostoru sjeverne Hrvatske – metalni nalazi i metalurška djelatnost

U radu se prikazuju metalni nalazi te nalazi koji dokazuju metaluršku djelatnost unutar bakrenodobnih kultura na podruĉju sjeverne Hrvatske. Premda s prostora Hrvatske potječe znatan broj bakrenih predmeta, najveću poteškoću predstavlja činjenica da oni najčešće nisu rezultat arheoloških istraživanja, već je uglavnom riječ o slučajnim nalazima često i bez osnovnih podataka o njihovom pronalasku. Rani i srednji eneolitik vrijeme je napretka i širenja metalurške aktivnosti na podruĉju jugoistočne i srednje Europe, pa iako brojan, donedavno se s područja Hrvatske niti jedan metalni predmet nije mogao sa sigurnošću pripisati nosiocima lasinjske kulture. Malobrojni bakreni nalazi pronađeni prilikom recentnih zaštitnih arheoloških istraživanja polako mijenjaju tu sliku, te otvaraju pitanja atribucije i drugih metalnih predmeta ovog razdoblja, posebno bakrenih sjekira i zlatnih diskova tipa Stollhof-Cháford. Metalurška je djelatnost svoj procvat doživjela u kasnom eneolitiku, čemu svjedoče nalazi kalupa, posuda za lijevanje i bakrenih nalaza badenske, kostolačke i vučedolske kulture. Vučedolska je kultura uvela novu tehniku lijevanja u dvodijelne kalupe, čime se razvila serijska proizvodnja metalnih predmeta.

Metalurgija ; Hrvatska ; bakreno doba

nije evidentirano