hrvatski

Hrvatska kulturna i politička stvarnost s kraja 19. i početka 20. stoljeća u poeziji Rikarda Katalinića Jeretova

Rikard Katalinić Jeretov (Volosko, 1869.-Split, 1954.)pisao je poeziju i prozu. Više je poznat kao pjesnik nego kao prozaik. U njegovim pjesmama, osobito onima koje su nastale krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća, dominira rodoljublje i patriotizam: ljubav prema hrvatskoj domovini, razjedinjenoj u dualistički ustrojenoj Habsburškoj Monarhiji. Istra i Dalmacija su se nalazile u austrijskome, a Banska Hrvatska (Hrvatska i Slavonija) u ugarskome dijelu Monarhije. Grad i luka Rijeka bili su od 1868. godine pod ugarskom državom, kao i Međimurje (dio Zaladske županije) te Baranja (dio Baranjeske županije). Bosna i hercegovina, gdje također žive Hrvati, 1878. godine postala je protektorat Austro-Ugarske, a 1908. godine njezin anektirani dio. Slijedeći oporbenu hrvatsku politiku, kao njezin podržavatelj i promicatelj, Rikard Katalinić Jeretov svojim je pjesmama pridonosio učvršćivanju hrvatske nacionalne svijesti i jačanju hrvatskoga identiteta uopće. Težio je da hrvatske zemlje budu ujedinjene i u njima Hrvati svoji na svome. Bile su to ponajviše prigodne pjesme u kojima je on slavio pojedine događaje i ličnosti iz hrvatskoga kulturnog i političkog života.

Pjesma, kultura, politika, identitet, domoljublje, Istra, Hrvatrsjka

nije evidentirano