hrvatski

Babina Bilka i priče/bajke o mladoženjama/mladama životinjama

U folklornim pričama vrlo je često da se ljudi pretvaraju u životinje i obrnuto, dakle, antropomorfizam i zoomorfizam vrlo je čest. Naime, Claude Lévi-Strauss utvrdio je da je svijet mitova svijet u kojemu razlika između čovjeka i životinje nije jasno utvrđena. Tako je i u slučaju bajke Babina Bilka – razlika između vilinskoga nadnaravnoga bića i svinje (Bilke) nije jasno utvrđena. Ili kao što je to zamijetila Donna Haraway u svom Manifestu za kiborge – “Kiborg se u mitu javlja točno tamo gdje je prekoračena granica između čovjeka i životinje.” Na tragu bajke Babina Bilka (bajka je zapisana 1957. godine u Gorjanima kraj Đakova ; zapisala Maja Bošković-Stulli ; kazivao Stipan Lović, rođen 1894.) razmotrit ćemo još neke bajke, priče o mladoženjama- životinjama (arhetip Ljepotica i Zvijer) i ženama-životinjama i njihove interpretacije: totemističke (npr. Boria Sax), psihoanalitičke (npr. Bruno Bettelheim), feminističke interpretacije (npr. Heide Göttner-Abendroth), ekofeminističke interpretacije i kontekst mitske zoofilije (npr. Midas Dekkers). Kontekstualno ću interpretirati i igrano- dokumentarnom filmu Petra Oreškovića Babina Bilka (emisija pučke i predajne kulture, 2012.) u kojemu su uloge tumačili članovi Kulturno- umjetničkog društva Gorjanac.

Babina Bilka ; priče o ženama-životinjama ; književna animalistika

nije evidentirano