hrvatski

Pedeset tisućljeća migracija

Ljudi su migratorna vrsta. Naši preci stigli su u Europu iz Afrike prije pedesetak tisuća godina i od tada se sele. Zašto su došli upravo tada i zašto su se pojedinačno ili u skupinama nastavili premještati po Europi i izvan nje? Što potiče ljude da napuste svoje obitavalište i upuste se u više ili manje neizvjesno putovanje? Kako izgledaju seobe, koji su njihovi preduvjeti? Mnoge ključne preobrazbe u prošlosti obilježile su migracije. Arheolozi su nekad svaku promjenu objašnjavali seobama, potom su im poricali važnost ili čak postojanje, dok danas znaju da su migracije bile česte i da ih treba objasniti. Pritom se oslanjaju na spoznaje o povijesnim i suvremenim migracijama, pretpostavljajući da su temeljni čimbenici ostali nepromijenjeni, iako su se seobene okolnosti mijenjale kroz vrijeme. Kulturni antropolozi, povjesničari i arheolozi bave se migracijama svaki iz svojega gledišta, oslanjajući se na različite izvore i koristeći različite postupke i pristupe. Kvalitetan dijalog između spomenutih struka preduvjet je za cjelovito razumijevanje i objašnjenje uzroka i posljedica migracija. U kratkim izlaganjima sudionika i razgovoru koji će uslijediti propitivat će se obilježja povijesnih i suvremenih migracija na primjerima iz europske prapovijesti (vremena prijelaza na zemljoradnju, vremena uspona društvenih elita), povijesti (ustaljeno zvanog doba velike seobe naroda s posebnim obzirom na tzv. seobu Hrvata) te migracijskih gibanja na hrvatskome povijesnom i etničkom prostoru u posljednjih pet stoljeća.

migracije, arheologija, povijest, kulturna antropologija

nije evidentirano