hrvatski

Posjedovni odnosi križevačkih pavlina i lokalnog stanovništva na primjeru posjeda Lemeš i Erdovec

Pavlini su katolički crkveni red koji je osnovan početkom 13. stoljeća u južnoj Mađarskoj. Na hrvatski prostor dolaze oko 1244. godine, kada je osnovan samostan u Dubici, i samostan u Remetama pokraj Zagreba, koji je osnovan 1240. ili 1244. godine. U Križevce dolaze u vrijeme takozvane pavlinske redovničke obnove, koja traje tijekom 17. stoljeća. Na poticaj Ivana Zakmardija Dijankovečkoga 1665. godine osnovan je pavlinski samostan u Križevcima, ali pavlini u Križevce službeno ulaze tijekom travnja 1667. godine, kada je razriješen njihov spor s franjevcima. Svoj imetak pavlini su povećavali donacijama, zajmovima i raznim legatima. Tako su stekli i posjede na području Lemeša i Erdovca. Na primjeru tih dvaju posjeda, u članku sam donio pregled posjedovnih odnosa između križevačkih pavlina i lokalnih plemića, kao i između križevačkih pavlina te puka. Do svojih posjeda pavlini su dolazili darovnicom, zajmom, trgovinom ili zamjenom. U posjed Lemeša ušli su već 1667. godine, kada je zabilježen prvi spor koji su imali zbog ometanja svojega posjeda, dok najstariji dokument koji se u pavlinskoj arhivskoj građi tiče Erdovca potječe iz 1641. godine.

pavlini ; Križevci ; Donji grad ; Lemeš ; Erdovec ; Ivan Zakmardi Dijankovečki ; posjedovni odnosi ; pavlinski samostan sv. Ane u Križevcima

nije evidentirano