hrvatski

Razvoj koncepcije shizofrenija i poremećaja iz spektra shizofrenija

Povijest razvoja koncepta shvaćanja shizofrenija zapravo je povijest shvaćanja psihotičnih poremećaja uopće. U pisanim tragovima koji datiraju i do dvije tisuće godina prije Krista, opisuju se stanja i ponašanja koja bi se danas vjerojatno dijagnosticirala kao shizofrenija. Thomas Crow kaže da je shizofrenija ono što definira ljudsku vrstu te da postoji otkad postoji ljudska vrsta kao takva. S druge strane, Fuller Torrey tvrdi da je shizofrenija do unazad 200 godina bila izrazito rijetka ili da uopće nije postojala te da se pojavljuje zajedno s industrijskom revolucijom. Današnji konsenzus jest da je shizofrenija stara bolest nepoznatog uzroka te da se s vremenom neke njene značajke mijenjaju. U mnogim udžbenicima povijest shizofrenije počinje s Emilom Kraepelinom koji je sindromu koji mi danas nazivamo shizofrenija dao ime dementia preaecox, ili Eugenom Bleulerom, koji je dementiju preacox preimenovao u shizofreniju. U antičkom periodu također nalazimo terminologiju koja bi mogla opisivati shizofrenog bolesnika. U antičkom Rimu koristio se termin demencija, koji se upotrebljavao za osobe koje su bile do određenog trenutka normalnog, uobičajenog ponašanja da bi kasnije postale drugačije/abnormalne. Krajem 14. i početkom 15. stoljeća opisuje se francuski kralj Karlo VI. Ludi (le Fol ili le Fou). Krajem 18. stoljeća pojavljuju se detaljni opisi tzv. “opsjednutosti” osoba, koje bi danas vjerojatno bile dijagnosticirane kao shizofrenija. Kasnije, sve do 19. stoljeća bolesnicima koje bismo danas dijagnosticirali kao shizofrene, razni su autori pripisivali demencije, paranoju, monomanije, amencije, morije, versaniu tipica itd., ovisno o kliničkoj slici. Početkom 19. stoljeća Phillipe Pinel koristi pojam demencija kao sinonim za ludilo. Belgijski psihijatar Benedict Augustin Morel uvodi 1845. godine termin démence précoce. Karl Ludwig Kahlbaum sličan poremećaj naziva versania tipica od 1874. godine i posebno opisuje simptome katatonije. Koncepciju shizofrenije treba shvatiti kao radnu dijagnozu koja je podložna trenutačnim trendovima i mogućim korekcijama u budućnosti.

kognitivne funkcije, pamćenje, inteligencija, shizofrenija

nije evidentirano