hrvatski

Međunarodni aspekt inicijativa ženskih mirovnih pokreta u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata

Početkom 1991. politička situacija u Jugoslaviji sve se više zaoštravala. Savezno predsjedništvo izdalo je naredbu o rasformiranju i razoružavanju svih nelegalnih formacija, što se odnosilo prvenstveno na hrvatske oružane snage u nastanku. Istovremeno, nad Hrvatsku se nadvila prijetnja proglašenja izvanrednog stanja čime bi JNA dobila dopuštenje upotrijebiti silu ukoliko se zapovijed ne izvrši. U to vrijeme vojni regruti iz cijele tadašnje Jugoslavije služili su svoj obavezni vojni rok u JNA. U ozračju prijetnje od izbijanja rata grupa majku u siječnju 1991. uputila je Apel za mir Predsjedništvu SFRJ i Generalštabu JNA, koji je potpisalo 67 000 građana Zagreba. Bila je to jedna od prvih mirovnih inicijativa i na neki način prethodnica stvaranju Bedema ljubavi, koji je službeno oformljen u kolovozu (kao "Odbor majki za povratak vojnika iz JNA"), odnosno u rujnu 1991. kao Bedem ljubavi - pokret majki za mir. Njihov je primarni cilj, uz snažnu humanitarnu djelatnost, bio mirotvornim naporima zaustaviti sve ratne aktivnosti. U rujnu 1991. inicijativa žena i majki, odlaskom u Bruxelles dobiva i međunarodni karakter. Nakon toga zaredala su se putovanja i u druge europske gradove. Uz Bedem ljubavi, tijekom Domovinskog rata osnivaju se i druge ženske mirovne organizacije poput Hrvatske pozadinske fronte, Društva hrvatskih intelektualki, Hrvatskog feniksa itd. Uz izravno upoznavanje europskih i svjetskih dužnosnika i građana s ratnom situacijom u Hrvatskoj, žene iz mirovnih organizacija slale su brojne apele i pisma pojedincima i institucijama diljem svijeta, prikupljale dokaze o počinjenim ratnim zločinima, sudjelovale na međunarodnim konferencijama, organizirale javna svjedočenja žrtava rata te pokretale akcije za traženje nasilno odvedenih i nestalih osoba i puštanje zarobljenika iz srpskih logora. Cilj izlaganja je prikazati upravo taj aspekt djelovanja ženskih mirovnih pokreta, odnosno objasniti kako su takve aktivnosti utjecale na formiranje i senzibilizirane javnog mijenja u inozemstvu i doprinijele stvaranju ozračja solidarnosti sa žrtvama rata što je onda utjecalo i na pokretanje raznih humanitarnih akcija u koje su se uključivali građani diljem Europe skupljajući pomoć.

ženski mirovni pokreti ; Domovinski rat ; međunarodni odnosi

nije evidentirano