hrvatski

Hormonski otrovi i zdravlje ljudi - postoji li problem?

Od devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je prvi put uveden pojam endokrine disrupcije, spojevi koji mogu djelovati kao hormonski otrovi (endokrini disruptori) na ljude, divlje životinje i okoliš predmet su brojnih znanstvenih istraživanja i predstavljaju globalni izazov. Prema definiciji Međunarodnog programa za sigurnost kemikalija (International Programme on Chemical Safety – IPCS) unutar Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation - WHO) hormonski otrovi su egzogene tvari ili smjese tvari koje mijenjaju funkciju/funkcije endokrinog sustava i time dovode do štetnih učinaka na zdravlje zdravog organizma, njegovog potomstva ili (pod)populacija. Karakteriziraju ih postojanost i bioakumulacija u organizmu, djelovanje pri niskim dozama izloženosti i činjenica da ne slijede tradicionalnu „doza-odgovor“ krivulju, povećana osjetljivost organizama u razvoju, vremenski razmak između vremena izloženosti i manifestacije učinaka te transgeneracijski učinci. Hormonski otrovi mogu biti određene kemikalije poput pesticida i industrijskih kemikalija te prirodni hormonski otrovi iz biljaka. Izloženost hormonskim otrovima je neizbježna i svakodnevna iz različitih izvora, najčešće u obliku smjesa. Postoji veliki broj znanstvenih dokaza o povezanosti izloženosti hormonskim otrovima s bolestima u ljudi. Organizmi u razvoju posebno su osjetljivi na poremećaje uzrokovane kemikalijama koje djeluju na hormone, a štetni učinci mogu se pojaviti pri koncentracijama koje su daleko ispod razina štetnih za odrasle. Prenatalna izloženost hormonskim otrovima može utjecati na normalan razvoj i funkcioniranje stanica i tkiva kroz razvojno programiranje te doprinijeti povećanom riziku za razvoj reproduktivnih bolesti te metaboličkih i hormonskih poremećaja kasnije u životu. Danas je prihvaćeno da izloženost u ranom razdoblju života može utjecati na zdravlje kasnije u životu što je sadržano u konceptu razvojnog podrijetla zdravlja i bolesti (engl. The Developmental Origins of Healthh and Diseases, DOHaD). Ključni element DOHaD koncepta je postojanje transgeneracijskih učinaka po kojima izloženost u ranom životnom razdoblju može utjecati na zdravlje kasnije u životu ne samo u F1 generaciji nego i u budućim generacijama. Epigenetički mehanizmi su predloženi kao mehanizmi koji posreduju u djelovanju okolišnih čimbenika na razvojno programiranje i razvoj bolesti kasnije u životu i tijekom uzastopnih generacija. Osim brojnih poremećaja reproduktivnog sustava u žena i muškaraca koji nastaju kao rezultat izloženosti hormonskim otrovima, mogu se razviti i različiti neurološki poremećaji, oštećenja imunološkog sustava, hormonski ovisne i ostale vrste raka, pretilost i šećerna bolest te oštećenja jetre, pluća, bubrega te bolesti krvi kod dugotrajne izloženosti. Europska komisija je 2018. godine usvojila strateški pristup hormonskim otrovima, nadograđen na povećano znanje, stečeno iskustvo i postignute rezultate u posljednjih dvadeset godina, od usvajanja Strategije za hormonske otrove 1999. godine. U današnje vrijeme utvrđivanje karakteristika hormonskih otrova pojedinih kemijskih supstanci predstavlja prvi korak u ograničenju njihovog korištenja, iako je utvrđivanje znanstvenih kriterija za njihovu identifikaciju jako kompleksno i još uvijek predmet rasprava između članova Europskog parlamenta, znanstvene zajednice, nevladinih organizacija i predstavnika industrije. Mnoge tvari sa svojstvima hormonskih otrova već su zabranjene ili im je smanjena izloženost. Definiranje znanstvenih kriterija za identifikaciju hormonskih otrova je vrlo složeno, a istraživanja mehanizama djelovanja hormonskih otrova i njihovih učinaka su potrebna u svrhu procjene rizika i zaštite zdravlja ljudi.

endokrina disrupcija, hormonski otrovi, DOHaD koncept, bolesti u ljudi

nije evidentirano