hrvatski

Arhiva Jelić - bogata ostavština vrijednog istraživača

Iza Luke Jelića ostala je bogata ostavština s golemom količinom raznovrsne građe prikupljene tijekom njegova dugogodišnjeg istraživačkog rada. Njegova arhiva već je gotovo stotinu godina pohranjena u Arheološkom muzeju u Splitu no do danas nije studirana niti arhivski sređena. U radu se donose rezultati istraživanja arhiva Jelić provedenih periodički u razdoblju 2012. – 2019. g. Arhiv sadrži 40 cjelina s 90 svezaka (busta) raznovrsnog gradiva: pisma, fotografije, dnevnici, tehnička dokumentacija, crteži, skice, otisci i prijepisi epigrafskih spomenika i dokumenata, karte, ispisi iz raznih europskih arhiva, neobjavljeni i objavljeni rukopisi, studije i izvješća, knjige, prijevodi raznih djela itd. Navedena građa tematski je i jezično izrazito raznorodna i raznolika. Obuhvaća širok spektar znanstvenih disciplina poput povijesnih znanosti, prirodoslovlja, jezikoslovlja, crkvenog prava i dr. Građa je također višejezična (hrvatski, talijanski, njemački, latinski i grčki jezik) i pisana na nekoliko pisama (latinica, grčki alfabet, ćirilica, glagoljica i bosančica) te se odnosi na različita geografska područja Hrvatske, ali i inozemstva – Bosne, Crne Gore, Rusije, Italije, Amerike itd. Može se istaknuti dokumentacija o brojnim kulturnim i prirodnim lokalitetima, krajolicima, pojedinačnim arheološkim nalazima i vrijednim kulturno- povijesnim spomenicima južne Hrvatske. Mnogi od njih su danas izgubljeni ili uništeni, pa jedini dokaz njihova postojanja nalazimo upravo u ostavštini Luke Jelića. Tu su također i brojni ispisi i prijepisi dokumenata iz raznih europskih arhiva: Zadra, Splita, Beča, Venecije, Rima, Vatikana itd. Iz tog će razloga spomenuta arhivska građa zasigurno poslužiti znanstvenicima u budućim istraživanjima kako zadarskog područja, tako i južne Hrvatske, ali i šireg područja.

Dr. Luka Jelić, osobni arhiv, kraj 19. i početak 20. st., arhivska istraživanja

nije evidentirano